Pregled bibliografske jedinice broj: 417620
Političko-društveni vid supsidijarnosti. Teoretsko utemeljenje supsidijarnosti u društvenom i političkom životu
Političko-društveni vid supsidijarnosti. Teoretsko utemeljenje supsidijarnosti u društvenom i političkom životu // Bogoslovska smotra, 79 (2009), 1; 11-61 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 417620 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Političko-društveni vid supsidijarnosti. Teoretsko utemeljenje supsidijarnosti u društvenom i političkom životu
(A Political-social View on Subsidiarity. Theoretical Foundations of Subsidiarity in Social and Political Life)
Autori
Grbac, Josip
Izvornik
Bogoslovska smotra (0352-3101) 79
(2009), 1;
11-61
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
načelo supsidijarnosti; socijalni nauk Crkve; globalizacija; socijalna država; federalizam; socijalna politika; civilno društvo
(principle of subsidiarity; social teachings of the Church; globalization; social state; federalism; social policies; civil society)
Sažetak
Mnoge europske države krenule su putem usvajanja načela supsidijarnosti kako u njihovu unutardržavnom i društvenom uređenju tako i u njihovim odnosima s međunarodnom zajednicom, pogotovo Europskom unijom. Autor nastoji sažeto iznijeti načela koja prate ovaj proces usvajanja supsidijarnosti, pogotovo koristeći iskustva naših susjednih zemalja. Naime, iako socijalni nauk Crkve već stotinjak godina, implicitno već od enciklike Rerum novarum, ali eksplicitno od enciklike Quadragesimo anno, spominje načelo supsidijarnosti kao temeljno načelo društveno-političkog života, ono tek u najnovije vrijeme dobiva na pozornosti. Posebna se pozornost posvećuje onim aspektima u kojima temeljni izričaji socijalnoga nauka moraju biti nadopunjeni, imajući u vidu sadašnje stanje modernoga i postmodernoga društva. Globalizacija je glavni pokretač zanimanja za načelo supsidijarnosti, jer ona u sveukupnom životu postavlja nove kriterije u odnosu na one koji su do sada vrijedili. To je i razlog zbog kojega i Europska unija poseže za načelom supsidijarnosti, jer je inače alternativa ili u zajednici bez ikakvih kompetencija ili u super-državi koja negira bilo kakav drugi suverenitet. Drugi je pokretač reforme u smjeru supsidijarnosti kriza socijalne države i njezinih modela uspostave socijalne jednakosti, što je uzrokovalo stvaranje novih modela. Posebnu pozornost posvećuje se važnosti supsidijarnosti na planu političkog uređenja države, tj. definiranju onoga što je decentralizacija, a što federalizam. Glavna je preprjeka uspostavi supsidijarnosti često nedostatak jasne pravne regulative. Posebnu pozornost autor posvećuje mogućnostima uspostave načela supsidijarnosti u socijalnim politikama gdje postoje razni modeli, ovisno o sredinama i povijesnim uvjetovanostima. Ključ je uspješnog usvajanja načela supsidijarnosti uvažavanje svih segmenata civilnog društva, jer se na tom planu najjasnije uočava potreba cjelokupne primjene supsidijarnosti, tj. u njezinoj negativnoj, ali i pozitivnoj dimenziji. Autor nastoji iznijeti načela, ali s namjerom da ona posluže kao parametar za primjenu načela supsidijarnosti u hrvatskom društvu
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Teologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
203-1941533-0732 - Supsidijarnost u hrvatskom društvu (Baloban, Stjepan, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Katolički bogoslovni fakultet, Zagreb
Profili:
Josip Grbac
(autor)