Pregled bibliografske jedinice broj: 41686
"Brionski plenum" - odjeci IV. sjednice CK SKH iz srpnja 1966. godine u Hrvatskoj političkoj javnosti
"Brionski plenum" - odjeci IV. sjednice CK SKH iz srpnja 1966. godine u Hrvatskoj političkoj javnosti // Časopis za suvremenu povijest, 31 (1999), 3; 463-489 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 41686 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
"Brionski plenum" - odjeci IV. sjednice CK SKH iz srpnja 1966. godine u Hrvatskoj političkoj javnosti
(The Brijuni Plenary: The Echo of the Fourth Conference of the Central committee (CK) of the Union of Communists od Yugoslavia (SKJ))
Autori
Spehnjak, Katarina
Izvornik
Časopis za suvremenu povijest (0590-9597) 31
(1999), 3;
463-489
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
Brijunski plenum; Služba državne sigurnosti;politička borba
(Brijuni Plenary; State Security Services; political struggle)
Sažetak
Na temelju arhivskog gradiva, novina i literature, autorica razmatra 'brionski plenum' 1966. koji se bavi zloupotrebom u radu Službe državne sigurnosti. Problematika se analizira kroz četiri cjeline: 'brionski plenum' kao predmet istraživanja u stranoj i domaćoj literaturi, kronologija zbivanja, rasprave u političkim organizacijama i novinama, dosjei-policijska evidencija građana. U literaturi je pad Aleksandra Rankovića, osnivača i dugogodišnje vodeće figure u toj službi, promatran u kontekstu političke borbe za moć, odnosno kao posljedica sukoba između 'reformističke' i 'konzervativne' struje u SKJ. Kronologija zbivanja uključuje vrijeme između 'plenuma', 1.-2. srpnja 1966. i usvajanja novog zakona o unutarnjim poslovima u Saveznoj skupštini SFRJ iste godine. U prosincu 1966. Josip Broz Tito pomilovao je A. Rankovića i još 15 drugih najviših funkcionara te službe. Rasprava u političkim organizacijama i novinama pokazala je da politički aktivisti, kao i 'obični' građani smatraju da odgovornost za zloupotrebe u radu SDS nije bila samo na pojedincima nego nego je bila u vezi sa strukturom te službe i neograničenom moći koju je imala. Partijsko je vodstvo pokušalo umanjiti takvu vrstu kritike, jer nije željelo lišiti se moćnog suradnika u sustavu moći. Javnost je doznala i o velikom broju dosjea - policijske dokumentacije o građanima nastale posljednjih dvadeset godina. Najveći broj dosjea bio je u Hrvatskoj - oko milijun i tristo tisuća.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest
POVEZANOST RADA
Projekti:
00190401
Ustanove:
Hrvatski institut za povijest, Zagreb
Profili:
Katarina Spehnjak
(autor)
Citiraj ovu publikaciju:
Uključenost u ostale bibliografske baze podataka::
- -