Naslov
Alergijska podloga kroničnih simptoma na nosu u djece često se precjenjuje
(Allergic basis of chronic nasal symptoms in children seems to be overestimated)

Autori
Banac, Srđan ; Lovrović, Marija ; Manestar, Koraljka ; Rožmanić, Vojko ; Zubović, Ivan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Prvi kongres hrvatskih alergologa i kliničkih imunologa s međunarodnim sudjelovanjem : knjiga sažetaka = First Croatian Congress of Allergology and Clinical Immunology : abstracts book / Stipić Marković, Asja ; Čvoriščec, Branimir - Zagreb : Hrvatski liječnički zbor ; Hrvatsko društvo za alergologiju i kliničku imunologiju, 2009, 118-119

ISBN
978-953-6201-15-0

Skup
Kongres hrvatskih alergologa i kliničkih imunologa s međunarodnim sudjelovanjem (1 ; 2009)

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 21.05.2009. - 23.05.2009

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
alergijski rinitis; dijete
(allergic rhinitis; child)

Sažetak
Porast učestalosti alergijskih bolesti omiljen je predmet rasprava na svim razinama. Čini se da nadležni liječnici i roditelji često nekritički predmnijevaju da se u djece s kroničnim simptomima na nosu zasigurno radi o alergijskoj podlozi tegoba. Utvrditi koliki je stvarni udio alergijskog rinitisa (AR) u uzorku djece s kroničnim simptomima na nosu. Usporediti klinička obilježja između djece s AR i one s nealergijskom podlogom tegoba (NAR). Ispitanici s kroničnim simptomima na nosu (n=249 ; dob <18 god), svi upućeni na obradu zbog sumnje na AR, uvršteni su u grupu AR ili u grupu NAR na temelju učinjene obrade (anamneza, fizikalni pregled, kožno ubodno alergološko testiranje) i konačne procjene donešene od strane pedijatra alergologa. Većina ispitanika s kroničnim respiratornim simptomima na nosu uvrštena je u grupu AR (n=145 ; 58%), međutim, iznenađujuće je velik udio ispitanika koji nemaju alergijsku podlogu tegoba pa su uvršteni u grupu NAR (n=104 ; 42%). Analiza učestalosti pojedinih simptoma (AR vs. NAR) pokazala je da se kihanje (32% vs. 14%) i svrbež nosa (22% vs. 6%) češće bilježe u grupi AR, dok su hrkanje (12% vs. 27%) i disanje na usta (13% vs. 22%) tipičniji za grupu NAR. Ispitanicima u grupi AR češće su pridruženi alergijski simptomi na očima (23% vs. 5%), dok su ispitanicima u grupi NAR češće pridružene dijagnoze adenoidnih vegetacija (5% vs. 22%) i hipertrofije limfatičkog prstena (4% vs. 13%). Nije zabilježena značajna razlika u učestalosti pozitivne obiteljske alergijske anamneze između ispitanika dviju grupa (38% vs. 36%). Najčešći uzrok senzitizacije ispitanika u grupi AR (n=145) bili su alergeni grinja (75%). Po učestalosti zatim slijede peludi trava (36%) i stabala (14%), te alergeni mačke (10%). U grupi NAR postoji određeni udio ispitanika (n=7 ; 7%) s dokazanom senzitizacijom, odnosno s pozitivnim rezultatom kožnog alergološkog testiranja. Učestalost alergijske etiopatogeneze kroničnih simptoma na nosu u djece čini se precijenjenom od strane njihovih roditelja i nadležnih liječnika. Dosljednim uzimanjem anamnestičkih podataka i pažljivo učinjenim fizikalnim pregledom može se određeni broj takve djece poštedjeti od nepotrebnog indiciranja alergološke obrade.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

Napomena
Sažetak na hrvatskom i engleskom jeziku.

POVEZANOST RADA