Naslov
Biološki lijekovi u Hrvatskoj
(Biological agents in Croatia)

Autori
Morović-Vergles, Jadranka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo

Skup
I hrvatski kongres kliničkih imunologa i alergologa

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 05.2009

Vrsta sudjelovanja
Plenarno

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
biološki lijekovi; Hrvatska
(biological agents; Croatia)

Sažetak
Biološki lijekovi dizajnirani su s ciljem inhibiranja ili pospješenja specifičnih komponenti imunosnog sustava. Zahvaljujući napredku u molekularnoj biologiji, utvrđeni su brojni novi terapijski ciljevi: citokini, receptori citokina i druge molekule te podvrste stanica. Napredak u biotehnologiji omogućio je stvaranje visoko kvalitetnih, kimeričnih (mišje-ljudskih) ili potpuno ljudskih monoklonskih protutijela. U Hrvatskoj su od 2006. i 2007. godine odobreni od HZZO-a biološki lijekovi u liječenju reumatoidnog artritisa (RA) i seronegativnih spondilartritisa (SpA), a primjenjuju se sukladno preporukama Hrvatskog reumatološkog društva. Reumatoidni artritis (RA) je kronična, progresivna, sistemska, upalna reumatska bolest koja zbog sinovitisa, bolova u zglobovima, oteklina zglobova, ukočenosti i oštećenja funkcije zglobova nerijetko vodi općoj i radnoj nesposobnosti uz visoke izravne i neizravne troškove. Od RA boluje 1-2% pučanstva. Poznato je da oko 50% bolesnika u kojih je RA počeo u radno aktivno vrijeme prestaje raditi nakon deset godina trajanja bolesti. Rana dijagnoza i čim raniji početak liječenja uvjeti su za bolju prognozu. U patogenezi RA ključnu ulogu imaju proupalni citokini, posebice TNF-alfa (tumor nekrotizirajući čimbenik alfa), koji se luči najranije i potiče lučenje drugih, proupalnih citokina. Uz citokine /TNF-α , IL-1, IL-6 i dr./ u upalnom procesu u zglobu bolesnika od RA sudjeluju i brojne stanice: T, B i antigen-predočavajuće stanice -APC (od engl. antigen presenting cell). Spoznaje o ulozi proupalnih citokina i stanica u patogenezi RA, razvoj bioloških lijekova i dokazi o njihovoj kliničkoj djelotvornosti predstavljaju bitan napredak u liječenju i postizanju remisije u bolesnika od RA. U Hrvatskoj su od bioloških lijekova u liječenju RA odobrena tri anti TNF alfa inhibitora: adalimumab (Humira)- ljudsko monoklonsko protutijelo ; infliksimab (Remicade)- kimerično, mišje-ljudsko protutijelo i fuzijski protein - etanercept, tvorničkog imena Enbrel. Također, je odobren (ali, za sada još nije i na listi HZZO-a) i biološki lijek – rituksimab (Mabthera) – kimerično, mišje-ljudsko monoklonsko protutijelo na CD20 antigen koji je izražen na površini B limfocita (pre-B stanica, nezrelih B stanica, aktiviranih B stanica i memorijskih stanica). Broj bioloških lijekova koji se mogu primjeniti u liječenju RA je sve veći, a osim na citokin TNF alfa, usmjereni su i na druge citokine i receptore citokina (IL-1, IL-1R, IL-6R) te stanice (T, B, APC) koje sudjeluju u patogenezi RA. U reumatologiji osim u bolesnika od RA i SpA, biološki lijekovi se primjenjuju i u liječenju bolesnika sa sistemskim eritemskim lupusom posebice lupusnim nefritisom, a pojedinačno i u drugim autoimunim bolestima. U alergologiji, u bolesnika s teškim oblikom astme, gdje ključnu ulogu imaju imunoglobulini klase E i u kojih je povećana ekspresija visoko-afinitetnog IgE receptora, u liječenju se primjenjuje i biološki lijek - omalizumab. Omalizumab je ljudsko monoklonsko anti-IgE protutijelo. Primjenjuje se u liječenju neadekvatno kontrolirane teške alergijske astme i značajno smanjuje učestalost klinički značajnih egzacerbacija astme, posjeta hitnom traktu te potrebu za povećanim dozama glukokortokoida. Stoga je primjena omalizumaba indicirana u bolesnika s nekontroliranom teškom, trajnom alergijskom astmom i uvrštena je u preporuke za liječenje astme – GINA 2006.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA