Naslov
Utjecaj integracije problemom usmjerenog učenja u kolegiju Racionalna primjena lijekova na studentsko znanje i zadovoljstvo nastavom
(The effects of problem-based learning integration in a course on rational drug use: a comparative study between two Croatian medical schools.)

Autori
Likić, Robert

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Medicinski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
14.02

Godina
2008

Stranica
82

Mentor
Francetić, Igor

Ključne riječi
problemska nastava; racionalna primjena lijekova; antimicrobial resistance
(problem based learning; rational pharmacotherapy; antimicrobial resistance)

Sažetak
U akademskoj godini 2006/2007 proveli smo istraživanje o znanju farmakoterapije i vještini propisivanja recepata među studentima dvanaestog semestra studija medicine koji su odslušali kolegije o racionalnoj primjeni lijekova s elementima problemom usmjerenog učenja (PUU) na medicinskom fakultetu u Zagrebu i bez elemenata PUU-a na medicinskom fakultetu u Rijeci. Za prikupljanje podataka je korišten upitnik razvijen na medicinskom fakultetu u Edinburghu i validiran na ostalim britanskim medicinskim fakultetima. Studenti su također ispunjavali isti test znanja nakon što su odslušali svoje kolegije. Komparativna analiza dviju studentskih grupa (Zagreb:232 i Rijeka:52 studenta) nije pokazala značajnih razlika u znanju farmakoterapije, dok je istovremeno studentsko zadovoljstvo nastavom u Rijeci bilo statistički značajno veće. Također je provedeno internetsko istraživanje stavova nastavnika (30) uključenih u izvođenje problemske nastave na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, koje je pokazalo visoku razinu nastavničkog entuzijazma prema ovom edukacijskom formatu. Ovo istraživanje je nadalje pokazalo da 56% zagrebačkih studenata i gotovo 54% riječkih studenata sebe smatraju osposobljenima za pisanje liječničkih recepata. Na pitanje koliko su recepata kroz svoj studij do sada napisali, gdje je umjetna granica za pouzdanog propisivača lijekova bila postavljena na >6 recepata, svega je 7, 7% zagrebačkih i niti jedan riječki student zadovoljio kriterij. Logistička regresija prema spolu, prosječnoj ocjeni, tipu edukacije/gradu nije otkrila varijable koje bi utjecale na ishod analize. Zaključno, dobiveni rezultati podupiru mišljenje da mnogi hrvatski studenti gaje lažno samopouzdanje u svoju sposobnost sigurnog propisivanja lijekova i pozivaju farmakologe i kliničke farmakologe na djelovanje kako bi se trenutni nedostatci u medicinskoj edukaciji u Republici Hrvatskoj ispravili i to provedbom standardizacije edukacije o racionalnom propisivanju lijekova na hrvatskim medicinskim fakultetima.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA