Pregled bibliografske jedinice broj: 416323
Adiponektin kao marker metaboličkog sindroma u bolesnika sa šećernom bolesti
Adiponektin kao marker metaboličkog sindroma u bolesnika sa šećernom bolesti // Acta Clinica Croatica
Bol, Hrvatska, 2009. (poster, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 416323 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Adiponektin kao marker metaboličkog sindroma u bolesnika sa šećernom bolesti
(Adiponectin as a possible marker of the metabolic syndrome in patients with diabetes)
Autori
Ljubić, Spomenka, Piljac, Ante ; Vučić Lovrenčić, Marijana ; Mileta, Dean ;
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Acta Clinica Croatica
/ - , 2009
Skup
Hrvatski dijabetološki kongres s međunarodnim sudjelovanjem
Mjesto i datum
Bol, Hrvatska, 27.05.2009. - 31.05.2009
Vrsta sudjelovanja
Poster
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
adiponektin; metabolički sindrom; upala
(adiponectin; metabolic syndrome; inflammation)
Sažetak
Cilj studije bio je utvrditi ulogu adiponektina u šećernoj bolesti i njegovu povezanost s biljezima metaboličkog sindroma (pretilošću, dislipidemijom i upalom). Relevantni klinički i laboratorijski čimbenici određeni su u osamdeset bolesnika sa tipom 1 šećerne bolesti (D1), tipom 2 šećerne bolesti (D2) i kontrolnoj skupini (D0). Statistički značajna razlika u vrijednostima adiponektina ApN utvrđena je između D1(ApN=12, 22± ; 6, 68), D2 (ApN=6, 86± ; 5, 42) i D0 (ApN=7, 85± ; 6, 47) (ANOVA) (p=0, 018). Statistički značajna razlika (ANOVA) utvrđena je i za vrijednosti glikemije na tašte (GUP b)(p<0, 0001) i indeks tjelesne mase (ITM) (p=0, 007) između D1, D2 i D0. Razlika u vrijednosti CRP utvrđena je između D1 (2, 17± ; 2, 88), D2 (3, 18± ; 3, 00) i D0 (3, 72± ; 3, 14) ali nije bila statistički značajna. ANOVA je pokazala značajnu razliku u ApN i CRP unutar D2 u odnosnu na ITM [<25(A), 25-30(B), >30(C)] (p=0, 003 i 0.001). Statistički značajna povezanost (p<0.05) utvrđena je za ApN s HDL (r=0, 78), aterogenim indeksom plazme AIP (r=-0, 63), ITM (r=-0, 41), trajanjem šećerne bolesti (r=0.35) i brojem leukocita (r=-0, 33). Nakon “ stepwise regresijske analize” u D1 za ApN, najbolji model (R2=0.989) je uključivao AIP (p<0.0001), mokraćnu kiselinu (UA) (p<0.0001) homocistein (p=0.05). Najbolji model za mokraćnu kiselinu (R2=0.399) je uključivao CRP (p=0.028), tlak pulsa (PP) (p=0.013) i gamma-GT (p=0.066). U D2 najbolji model za ApN (R2=0.725) je uključivao HDL (p<0.0001), sistolički tlak (p=0.059) I fibrinogen (p=0.035). Snižena vrijednosti ApN u tipa II šećerne bolesti može se povezati s inzulinskom rezistencijom. ApN je također bio značajno povezan s biljezima metaboličkog sindroma. Mogao bi se zato smatrati jednim od biljega metaboličkog sindroma u tipu 2 šećerne bolesti.
Izvorni jezik
Engleski
POVEZANOST RADA
Projekti:
045-0450961-0958 - Uloga adiponektina i upalnih čimbenika u razvoju komplikacija šećerne bolesti (Ljubić, Spomenka, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Klinika za dijabetes, endokrinologiju i bolesti metabolizma Vuk Vrhovac