Naslov
Važnije gljive na bukovim stablima u prašumi Čorkova uvala
(Some more important fungi on beech trees in the virgin forest of Čorkova uvala)

Autori
Glavaš, Milan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Prašumski ekosustavi Dinarskog krša i prirodno gospodarenje šumama u Hrvatskoj / Matić, Slavko ; Anić, Igor - Zagreb : Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU), 2009, 115-123

ISBN
978-953-154-856-4

Skup
Znanstveno savjetovanje Prašumski ekosustavi dinarskoga krša i prirodno gospodarenje šumama u Hrvatskoj

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 27.09.2007. - 28.09.2007

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
gljiva; trulež; bolest; stablo; kora; biotski i abiotski čimbenici; Čorkova uvala
(fungus; decay; disease; tree; bark; biotic and abiotic factors; Čorkova uvala)

Sažetak
Mikoze bukovih stabala u gospodrskoj jedinici Čorkova uvala utvrđene su u odjelima 98, 26, 16, 8, 7, i 15 prije nekoliko godina. Prisutnost, intenzitet i učestalost napada destruktivnih gljiva bukova drva ovisi o djelovanju nepovoljnih abiotskih i biotskih čimbenika kao što su suša, fiziološki stres, štetni kukci, mehaničke ozljede i dr., te način gospodarenja. Takvi čimbenici pogoduju gljivama. Slična je situacija i sa drugim organima bukovih stabala, jer su i na njima utvrđene raznovrsne gljive. U G. j. Čorkova uvala i u G. j. Broćanska kosa (Šumarija Slunj) na bukovim stablima utvrđene su slijedeće vrste gljiva: Hypoxylon fragiforme, H. nummularium, H. cohaerens, Diatrype disciformis, Mellogramma spiniferum, Asterosporium asterospermum, Polymorfum rugosum, Fomes fomentarius, Cytosporella sp., Nectria coccinea, N. ditissima, N. cinnabarina, Trametes versicolor, T. gibbosa, Laetiporus sulphureus, Polyporus squamosus, a pretpostavlja se da bi se daljnjim istraživanjima utvrdilo još daleko veći broj. Sve pronađene gljive možemo podijeliti u tri glavne skupine: uzročnici truleži mrtvoga drva, uzročnici truleži živih stabala i uzročnici bolesti kore. Neke vrste iz prve skupine mogu prijeći i na ostala stabla. U gospodarskim šumama vodi se briga da se drvni sortimenti na vrijeme izvoze iz šume čime se sprječava masovan razvoj takvih gljiva. S druge strane gospodarskim se mjerama može postići dobra vitalnost stabala, pa ih gljive teško napadaju. Iz šumskih predjela u kojima se štetne gljive intenzivno razvijaju, lako mogu biti prenešene u susjedna područja i činiti štete.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Šumarstvo

POVEZANOST RADA