Naslov
Dalmatinske crkve 17. i 18. stoljeća sa šiljastim bačvastim svodom i pojasnicama - ishodišta i putovi usvajanja
(Dalmatian Churhes of the 17th and 18th Centuries with Pointed Barrel Vaulting and Transverse Ribs - Origins and Routes of Adoption)

Autori
Marković, Vladimir

Izvornik
Radovi Instituta za povijest umjetnosti (0350-3437) 32 (2008); 115-138

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
arhitektura; 17. stoljeće; 18. stoljeće; Dalmacija; šiljasti bačvasti svod s pojasnicama
(architecture; 17th century; 18th century; Dalmatia; pointed barrel vaulting with transverse ribs)

Sažetak
U Dalmacji se od 15. do kraja 18. stoljeća grade crkve nadsvođene lomljenom bačvom pojačanom pojasnicama.. U 15. i 16. stoljeću to su uglavnom redovničke crkve, a potom se isto konstrukcijsko rješenje svoda ponavlja u nizu župnih crkava, osobito na području hvarske biskupije. Porijeklo šiljatog bačvastog svoda s pojasnicama je u južnofrancusko – katalonskoj romanici. Kasni odjeci kasnosrednjovjekovnog graditeljstva u Dalmaciji ostvareni su hodočasničkim putovanjima u svetišta zapadnog Sredozemlja (Santiago di Campostela), a potaknuti su, prema autorovom mišljenju, istodobnim političkim zbivanjima određenim sukobima s islamom. S jedne strane španjolski teritorij se oslobađa od Arapa, a s druge u Dalmaciji turska osvajanja krajem 15. i u 16. stoljeću sežu do zidina njezinih gradova. U takovim povijesnim okolnostima ponavljanje arhitektonske forme iz zemalja koje se pobjednički bore protiv zajedničkog neprijatelja kršćanstva ima simboličko, gotovo zavjetno značenje. Iste, već od uočene utjecaje (E. Dyggve) autor prepoznaje i u nacrtnoj shemi šibenske katedrale. Kada se isti konstrukcijski sistem ponavlja u kasnijim crkvama, mahom župnima 18. stoljeća, bili su već zaboravljeni njegovi daleki izvori u zemljama zapadnog Sredozemlja. On je postao dio lokalne tradicije.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest umjetnosti

POVEZANOST RADA