Naslov
Najstarija naseljenost otoka Vrgade i prvi spomen njegova imena
(Early settlement of the Island of Vrgada and the first record of its name)

Autori
Čače, Slobodan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Toponimija otoka Vrgade

Urednik/ci
Skračić, Vladimir

Izdavač
Centar za jadranska onomastička istraživanja Sveučilišta u Zadru

Grad
Zadar

Godina
2009

Raspon stranica
61-68

ISBN
978-953-7237-49-3

Ključne riječi
Otok Vrgada, prapovijest, antika, toponimija
(Vrgada Island, prehistory, Antiquity, toponimy)

Sažetak
Najstarije poznato nalazište na otoku Vrgadi je Gradina na najvišem vrhu otoka, gdje se pod ostacima kasnoantičke fortifikacije nalaze ostaci prapovijesne gradine. Nalazi keramičkih ulomaka svjedoče o naseljenosti tijekom brončanog i željeznog doba. Pretpostavlja se da je otok s obzirom na svoju strategijsku važnost na južnom ulazu u Pašmanski kanal bio ujedno i mjesto odakle su Liburni, okupljeni oko velikog naselja u susjednom Murteru (Colentum) nadzirali širi prostor Murterskog mora. U rimsko doba je plodnost otoka, ribarstvo te mogućnost dobijanja soli ostao naseljen, a posebno značenje dobio je u kasnoj antici. Sudeći po ostacima zidova, na Gradini je podignut jači fortifikacijski objekt u 6. st. U podnožju brijega, u luci, nalaze se ostaci starokršćanske crkve. Za sada postoje samo naznake kontinuiteta naseljenosti na tom mjestu tijekom čitave antike. U drugom dijelu članka slijedi osvrt na novije spoznaje o prvom spomenu imena otoka (Rubricatas) u Kozmografiji Anonima Ravenjanina (5, 24).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija, Arheologija

POVEZANOST RADA