Naslov
Ubikacija kaštela vojvode Hrvoja Vukčića Hrvatinića na mjestu samostana sv. Klare u Spltskoj Dioklecijanovoj palači
(The Precise Location of the Castle of Duke Hrvoje Vukčić Hrvatinić on the site of the Convent of St Clare in Diocletian's Palace in Split)

Autori
Bužančić, Radoslav

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Samostan sv. Klare u Splitu u svom vremenu / - Split, 2008, 393-407

ISBN
978-953-6261-75-8

Skup
Samostan sv. Klare u Splitu u svom vremenu

Mjesto i datum
Split, Hrvatska, 28.03.2008. - 29.03.2008

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Samostan sv Klare; Split; Hrvoje Vukčić Hrvatinić; dvorac
(St. Clara monastery; Split; Hrvoje Vukčić Hrvatinić; castle)

Sažetak
Nakon krunidbe Ladislavove 1403. godine Hrvoje postaje splitski herceg i glavni kraljev namjesnik u Ugarskoj, Hrvatskoj, Dalmaciji i Bosni. Iste godine kralj mu je darovao grad Split, otoke Brač, Hvar i Korčulu u kojima vlada kao samostalan vladar. Ladislav se u dalmatinskim gradovima oslanjao na Hrvojevu snagu, a njegova je prvotna namjera bila podignuti u svakom gradu na obali kaštel u kojem bi bio siguran od vrlo jakih Sigismundovih pristaša. Odluka je donesena da se kao u Zadru, koji je imao kaštel sa posadom, podignu kašteli u Splitu, Trogiru i Šibeniku. I dok je od gradnje kaštela u Trogiru i Šibeniku odustao, Hrvoje Vukčić Hrvatinić gradi Ladislavov kaštel u Splitu. Prema izgubljenom dokumentu od 23. kolovoza 1403. kojeg spominje Lucić, Hrvoje za gradnju izabire položaj kuća i kule kneza Ciprijana Zanina Ciprijanova, .. te … stoga da bi započela gradnja bijahu djelomično porušene ove kuće… kako se to navodi u potvrdi te darovnice od 21. listopada iste godine. Dvor koji je Hrvoje podignuo kralju, nakon sloma Ladislavove stranke 1408. godine, vojvoda je zadržao sebi nakon što je prešao na Sigismundovu stranu. Vladao je Splitom do ljeta 1413. godine kada je izgubivši kraljevu milost svrgnut u pobuni građana. Ubikaciju splitskog kaštela vojvode Hrvoja Vukčića Hrvatinića prvi je pokušao Ivan Lucić, otac hrvatske historiografije, u djelu posvećenom povijesti rodnoga Trogira tiskanom u Veneciji 1673. godine. On je iz reambulacije dobara splitske nadbiskupije zaključio da je taj kaštel jugoistočna kula Dioklecijanove palače. Tu su pogrešnu ubikaciju nastojali ispraviti kasniji istraživaći, Alačević, Karaman i Fisković, ali bez rezultata. Reambulaciji dobara splitskog nadbiskupa i Lucićev izgubljeni dokument o ustupanju Zaninovih kuća i kule za gradnju utvrde temeljni su dokumenti na koji su se oslanjali svi dosadašnji pokušaji ubikacije Hrvojeva kaštela, vezujući se na iznalaženje položaja kule ser Ciprijana Zaninova. Greška je bila u poistovjećivanju ser Zaninove kule iz jednog i drugog dokumenta. Ciprijanisi su posjedovali brojne nekretnine u gradu. Poznato je da su imali kulu i kuću u željeznim vratima koja gleda na plokatu sv. Lovre, isto tako jednu od kula istočnog zida Dioklecijanove palače, možda čak i u srebrenim vratima a jednako tako su im je pripadale rodovske kuće u starom dijelu grada, poput one koja se 1360. spominje unutar zidina Dioklecijanove palače … in civitate veteri… iuxta ecclesiam sancti Andree… ili pak toranj Bilše Ciprijanova, Zaninova brata koji se isto nalazio u blizini sv. Andrije de Fenestris. Pronalaskom crkve sv. Andrije de Fenestris, za vrijeme istraživanja bivšeg samostana sv. Klare, olakšano je snalaženje u dokumentima 14. i 15. stoljeća u kojima se nabrajaju toponimi unutar jugo-istočnog kvadranta splitske carske palače, te je nakon više od tristo godina utvrđen točan položaj Hrvojeva splitskog kaštela u sklopu samostana sv. Klare u jugoistočnom kvadrantu Dioklecijanove palače. Hrvoje je za njegovu gradnju od komune dobio kuću na području zvanom Sdoria, a kako ona nije bila dovoljno velika za kraljevski kaštel, gradnju je proširio pridodavši joj kuću i kulu splitskog plemića Zanina Ciprianova koja se nalazila u blizini. Hrvojev kaštel se nalazio mjestu svih ranijih vladarskih rezidencija Splita, počevši od stana i prijestolne dvorane cara Dioklecijana, poslije preuređena u stan splitskog comesa Severa Velikog i rezidenciju Salonitanskog nadbiskupa Ivana Ravenjanina.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest umjetnosti

POVEZANOST RADA