Naslov
Izvori za povijest plemstva
(Sources for the History of Nobility)

Autori
Majnarić, Ivan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Glasnik Hrvatskoga plemićkoga zbora 4 / Cindro, Branko - Zagreb : Hrvatski plemićki zbor, 2006, 28-29

Skup
Uloga hrvatskog plemstva na očuvanju i održanju hrvatske nacionalnosti i državnosti

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 04.02.2006

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
izvori; zbirke objavljenih izvora; arhivi; arhivsko gradivo; fondovi; zbirke; Hrvatski državni arhiv
(authentic records; series of published authentic records; archives; archival records; fonds; collections; Croatian State Archive)

Sažetak
Tijekom XII. stoljeća dotadašnji društveni odličnici prerastaju u zasebni sloj ondašnjeg društva, plemstvo, koje je podrazumijevalo jasne i nedvojbene reciprocitetne obveze s vladarom. Otada nadalje pripadnici plemstva, sa svim ondašnjim socijalnim, političkim i teorijskim konotacijama, postaju uz vladara ravnopravni nositelj državne vlasti. Tijekom XV. i XVI. stoljeća te nakon formiranja države uređene na teritorijalnom principu, plemstvo nastoji očuvati vlastita prava nasuprot vladarevim težnjama. Takvo će se stanje uz mnoge modifikacije i prilagodbe zadržati do razdoblja prosvjetiteljstva, odnosno druge polovice XVIII. stoljeća, kada započinje proces rastakanja staleškog i proces formiranja modernog nacionalno-građanskog društva. Kroz čitavo to vrijeme, plemstvo je zbog svojeg političko-socijalnog i gospodarskog položaja bilo glavni nositelj kulturnih kretanja i promicatelj pismenosti. Iz tih je razloga o plemstvu ostalo mnogo materijalnih i pisanih tragova. Kako prikaz materijalnih izvora o plemstvu zahtijeva interdisciplinarni pristup, pažnja će se posvetiti pisanim. Količina pisanih izvora posredno i neposredno povezanih s plemstvom, može, međutim, djelovati ograničavajuće. Uz serije objavljenih izvora u stručnim publikacijama, većina će ih još trajno ostati neobjavljena pohranjena u za to specijaliziranim ustanovama, arhivima. Stoga će se nakon kratkog osvrta na publikacije objavljene izvorne građe, detaljnije pažnja posvetiti izvorima neophodnim za istraživanje povijesti plemstva u arhivima kao ustanovama koje čuvaju, obrađuju i daju na uporabu takvu arhivsku građu. Sudbina hrvatskog plemstva i proces premještanja središta hrvatske državnosti pred osmalijskom ugrozom s prostora Zadar-Knin-Split, na prostor današnje centralne Hrvatske, donekle se odrazila i na mjesto današnjeg čuvanja pisanih izvora o plemstvu. Na tlu Republike Hrvatske, ti se izvori najvećim dijelom čuvaju u Državnom arhivu u Zadru (DAZd), Arhivu HAZU, Hrvatskom državnom arhivu (HDA), te Kaptolskom i (nad)biskupskom arhivu Zagrebačke nadbiskupije. Riječ je o raznim javno-pravnim, privatno-pravnim i privatnim ispravama kraljevske kancelarije (npr. zbirke rukopisa i isprava HDA i AHAZU, te arhivalija u DAZd), bilježnika gradskih općina (npr. fondovi DAZd), kaptola kao mjesta javne vjere (locus credibilis) (npr. fondovi KZG) ili nastalih iz pera samih plemića ili na njihov poticaj. Arhivska građa neposredno vezana uz pojedine plemićke rodove i obitelji hrvatske prošlosti čuva se u zasebnim rodovskim/obiteljskim fondovima. Fondovi često na jednom mjestu pružaju kvalitetom i kvantitetom najvrednije podatke o pojedinim rodovima/obiteljima, njihovim posjedima, poslovima, vezama s drugim rodovima/obiteljima. Neki od njih nastali su preuzimanjem cjelokupnih privatnih arhiva, koje su generacijama vodili pojedini plemićki rodovi/obitelji (npr. Draškovići, Oršići, Koritići, Keglevići i dr.). Osnovni podaci o plemstvu mogu se pak pronaći u zbirkama grbovnica i rodoslovlja u HDA i AHAZU. Isprave navedenih fondova i zbirki pisane su na pergamenama ili papiru, često teže čitljivim rukopisom (latinicom ili glagoljicom), te većinom na latinskom jeziku, donekle na njemačkom i talijanskom, a samo manjim dijelom na hrvatskom. Različiti se podaci također mogu naći u nizu fondova koji obuhvaćaju vremensko razdoblje koje se istražuje, za što je potrebno dugotrajnije i podrobnije istraživanje. Na sličan se način mogu pronaći i podaci o dalmatinskom gradskom patricijatu, a izvori o njima većinom se čuvaju u DAZd, Državnom arhivu u Splitu (DAS) i Državnom arhivu u Dubrovniku (DAD). Također se čuvaju i u stranim arhivima, ponajprije onih zemalja s kojima su hrvatski prostori tijekom prošlosti bili u državnoj zajednici ili održavali iznimno bliske kontakte. To se poglavito odnosi na arhive u Mađarskoj (Magyar Országos Léveltár), Austriji (Haus-, Hof- u. Staatsarchiv, Kriegsarchiv i Hofkammerarchiv u Beču, te Steiermärkisches Landesarchiv u Grazu) i Italiji (Archivi di Stato di Venezia i Archivio Segreto Vaticano).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

Napomena
Cjeloviti tekst objavljen je u časopisu Povijesni prilozi.

POVEZANOST RADA