Naslov
Geografska percepcija otoka Rave na starim kartama
(Geographic Perception of the Island of Rava on old Maps)

Autori
Faričić, Josip

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Otok Rava

Urednik/ci
Faričić, Josip

Izdavač
Sveučilište u Zadru

Grad
Zadar

Godina
2008

Raspon stranica
53-112

ISBN
978-953-7237-38-7

Ključne riječi
otok Rava, geografija, kartografija, karta, Hrvatska
(Rava Island, geography, cartography, map, Croatia)

Sažetak
Prema dostupnim kartografskim izvorima prvi detaljniji prikazi otoka Rave potječu iz početka 16. st. Na straijim preglednim geografskim i pomorskim kartama sitnog mjerila hrvatski otočni i obalni prostor prikazivan je uopćeno i shematizirano tako da mali otoci poput Rave najčešće nisu ni prikazivani. Značajnu prekretnicu čini nedovršena rukopisna karta sjevernodalmatinskoga akvatorija nepoznatog autora iz sredine 16. st. na kojoj je prikaz obalne crte Rave, kao i cijeloga okolnog prostora izrazito kvalitetan. To ukazuje na terensko istraživanje i, općenito, dobro poznavanje geografskih obilježja i toponimije zadarskih otoka. S izuzetkom spomenute karte iz 16. st. koja se čuva u Biblioteci Marciani u Veneciji, sve do dvadesetih godina 17. st. o otoku Ravi, kao i o hrvatskom otočnom prostoru općenito u europskim geografskim i kartografskim središtima postojale tek šture geografske informacije. To je razumljivo s obzirom na tadašnje društveno-gospodarsko značenje i samu veličinu Rave, koja je gledana iz zapadnoeuropskih kulturnih metropola bila tek neznatni dijelić usitnjenoga i raspršenog arhipelaga uz istočnu obalu Jadrana. Međutim, na karti zadarske i šibenske regije koju je 1620. objavio nizozemski kartograf J. Janssonius pop prvi put je prikazano naselje na Ravi. To, dakako, nije posljedica tadašnjeg osnutka tog naselja, već rezultat terenskog istraživanja nepoznatnoga autora koji je, očito, dobro poznavao otočnu geografiju pa i činjenicu da na jednom od najmanjih naseljenih otoka na tlu Sjeverne Dalmacije postoji naselje. Značajniji pomak u razvoju kartografiranja otoka Rave uslijedio je krajem 17. i početkom 18. st. Na brojnim kartografskim djelima V. M. Coronellija i G. Cantellija te na topografskim kartama Dalmacije, koje su nastale u vrijeme kršćanske rekonkviste u srednjoj i dijelu jugoistočne Europe, redovito je prikazivana i Rava, s time da su prikazi tog otoka bili generalizirani i bez potrebnih prostornih podataka. Od tada pa sve do samog početka 19. st. vodeći europski autoriteti u geografiji i kartografiji (N. Sanson, G. De L'Isle, R. i J. Ottens, J. B. Homann, M. Seutter i dr.) preuzimali su, uglavnom bez većih intervencija, geografski sadržaj koji je dao Coronelli, posebno na kartama Ristretto di Dalmazia i Contado di Zara. S druge strane, kartografi koji su djelovali na tlu Mletačke Republike (A. Grandis, P. Santini, F. Zavoreo i dr.) pretežito su se koristili geografskom građom s kartografskog prikaza Dissegno corografico della provinzia di Dalmazia izrađenog oko 1718. Na taj način geografska vizija Rave je "cementirana" sve do prvih sustavnih hidrografskih i geodetskih izmjera u prvoj polovici 19. st. Izmjere hrvatskoga obalnog prostora i pripadajućeg akavtorija rezultirale su modernim i sa znanstvenog gledišta pouzdanim pomorskim i topografskim kartama. Prva u nizu takvih karata s kvalitetnim prikazom otoka Rave, s kojim se zaključuje kronološki niz stare kartografije i ulazi u pionirsko razdoblje moderne kartografije, je VII. karta iz pomorskog atlasa Carta di Cabottagio del Mare Adriatico, objavljenog u Milanu 1824. Iste godine objavljen je višedjelni katastarski plan Rave koji je nastao kao temeljno ostvarenje prve sustavne katastarske izmjere primorskog dijela Hrvatske, tada u sklopu Austrijske Carevine. Na te dvije karte dana je kvalitetna predožba brojnih geografskih elemenata koje od tada, u usporedbi s brojnim kasnijima pomorskim i topografskim kartama, omogućuju kontinuirano praćenje temeljnih prostornih transformacija (širenje naselja na otoku, izgradnja prometne infrastrukture i dr.) te razvoj geografskih spoznaja o Ravi. Prostor Rave, naime, obuhvaćen je i kasnijim sustavnim geodetskim izmjerama, najpsije na gotovo usporednoj trećoj ili francjozefinskoj topografskoj izmjeri te hidrografskoj izmjeri carske i kraljevske mornarice koju je predvodio T. Oesttereicher. Te su izmjere rezultirale topografskim i pomorskim kartama koje su se, uz odgovarajuće reambulacije, tiskale sve do Drugoga svjetskog rata. Izdvojeno od toga, uvjetno glavnog, razvojnog puta kartografiranja Rave u zadarskoj mjerničkoj, tj. kartografskoj radionici Pietra Signorettija nastalo je nekoliko katastrakih planova pojedinih dijelova Rave. Te karte nisu nastale kao rezultat sustavne katastarske izmjere, već kao katastik s grafičkim prilozima, koji su priloženi spisima Samostana Sv. Ivana iz Zadra. S tehničkog aspekta to su uglavnom jednostavni kartografski prikazi ali s geografskog aspekta oni su izrazito važni jer su na njima dane zanimljive prostorne informacije. Na temelju prikaza čestica u vlasništvu ranjevaca trećoredaca iz Sv. Ivana moguće je dijelom rekonstruirati tadašnju fizionomiju otočnog krajobraza te organizacija otočnog prostora. Parcijalno su prikazani pojedini elementi lokalne prometne infrastrukture, mreže suhozida, otočni vinogradi, maslinici te površine pod makijom i kamenjarima. Predočeni su i različiti drugi oblici društvenoga i gospodarskog vrednovanja prirodnih resursa, posebno uz uski obalni rub, a navlastito proizvodnja vapna. Na tim topografsko-katastarskim skicama prevladavaju hrvatski toponimski likovi jer su njima uglavnom označeni lokalni referenti koji nisu ulazili u fond geografskih činjenica relevantnih za uopćeni kartografski prikaz otoka na dotadašnjim geografskim i pomorskim preglednim kartama. Najveći dio tih toponimskih likova (Arnić, Goričina, Golubovac, Podebra i dr.) ima potvrdu i u suvremenoj otočnoj toponimiji. To jasno ukazuje na kontinuitet ravske otočne zajednice u dugom razdoblju razmjerno skladnih odnosa otočana i prirode. Na temelju starih geografskih i pomorskih karata nije moguće cjelovito rekonstruirati tijek historijsko-geografskog razvitka otoka Rave. Kompleksniju analizu povijesnog odnosa različitih društvenih i gospodarskih aktivnosti na otočnom i pripadajućem morskom prostoru valja temeljiti na korelaciji različitih izvora, ponajprije pisanih, ali i materijalnih ostataka kulturne baštine te tragova iz povijesnog razvoja pojedinih fizičko-geografskih struktura i procesa. U svakom slučaju, izvorni kartografski, odnosno povijesno-geografski prikazi, jasno su svjedočanstvo razvoja znanstvenih ideja i metodologija koje su omogućavale postupnu "kristalizaciju" geografske percepcije ovoga malog hrvatskog otoka.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geografija

POVEZANOST RADA