Naslov
Graditeljska baština Belišća
(Architectural heritage of Belišće)

Autori
Španiček, Žarko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Zbornik 3, Grad Belišće – Muzej

Urednik/ci
Zdenka Frajtag

Izdavač
Muzej Belišće

Grad
Belišće

Godina
2009

Raspon stranica
231-259

ISBN
978-953-55133-1-5

Ključne riječi
industrijska arhitektura, tradicijsko graditeljstvo, Belišće
(industrial architecture, traditional architecture, Belišće)

Sažetak
Ove 2009. navršava se 125 godina od osnutka Belišća, jednog od najmlađih gradova u Hrvatskoj. Stare zgrade, od kojih neke potječu iz vremena osnutka Belišća, spomenici su koji povezuju prošlost i sadašnjost. One nisu tek zastarjeli ostaci prošlosti, nego neodvojiv dio graditeljskog, urbanističkog i uopće kulturnog identiteta grada. Povijesne zgrade sastavni su dio dugog i mukotrpnog procesa formiranja vlastitog kulturnog izraza i predstavljaju konkretan i opipljiv oblik u kojem se povijest iskazuje. Stoga one zavređuju ne samo proučavanje i opisivanje, nego isto tako brigu i očuvanje. Ni jedan grad ne nastaje, niti se razvija izolirano od svoje okoline, a to važi i za Belišće. U tom smislu, ovaj napisanio rad i obuhvaća dvije glavne cjeline: industrijsku arhitekturu grada Belišća i tradicijsko graditeljstvo okolnih sela. Sve stare stare stambene zgrade u Belišću pripadaju industrijskoj arhitekturi. To je graditeljstvo posebnog stila koje je u nas malo proučavano. Odlikuje se jednostavnošću, racionalnim konstruktivnim rješenjima i ekonomičnošću. Ponekad pokazuje krutu, strogo geometrijsku težnju za ukrašavanjem koja se izražav u jednostavnim fasadnim profilacijama, obično na uglovima i rubovima pročelja te oko prozora i vrata. U stilu industrijske arhitekture projektirane su zgrade za smještaj tvorničkih postrojenja, mlinovi, zgrade željezničkih postaja, radnički stanovi, a rjeđe i privatne kuće na selu ili u gradu. Od svog postanka pa do danas, Belišće je bilo i ostalo tipično industrijsko naselje, koje se razvilo bez čvršće povezanosti s tradicijskom seljačkom kulturom. U graditeljskom i urbanističkom smislu, Belišće i njegova okolica više predstavljaju kontrast, nego što imaju dodirnih točaka. Stoga, kada govorimo o tradicijskoj baštini Belišća, mislimo isključivo na graditeljstvo okolnih sela. Bistrinci, Veliškovci, Gat, Gorica, Tiborjanci, Bocanjevci i Vinogradci, sela su koja gravitiraju Belišću kao svom gospodarskom i upravnom središtu. U ovim se naseljima do danas sačuvao spomenički vrijedan fond tradicijskih stambenih i gospodarskih zgrada, no njihova vrijednost do današnjih dana, još uvijek nije prepoznata.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Etnologija i antropologija

POVEZANOST RADA