Naslov
Primjenjivost akutnih testova toksičnosti u ocjeni okolišne podnošljivosti larvicida
(Applicability of acute toxicity tests in environmental risk assessment of larvicides)

Autori
Hackenberger Kutuzović, Branimir ; Jarić, Davorka ; Stepić, Sandra ; Merdić, Enrih

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), stručni

Izvornik
21. seminar DDD i ZUPP 2009. - slijedimo li svjetski razvoj : novine u djelatnosti dezinfekcije, dezinsekcije, deratizacije i zaštite uskladištenih poljoprivrednih proizvoda : zbornik radova / Korunić, Zlatko - Zagreb : Korunić, 2009, 221-230

ISBN
978-953-7247-09-6

Skup
Seminar Djelatnost dezinfekcije, dezinsekcije, deratizacije i zaštite uskladištenih poljoprivrednih proizvoda (21 ; 2009)

Mjesto i datum
Zadar, Hrvatska, 25.03.2009. - 27.03.2009

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
akutni testovi toksičnosti; procjena ekološkog rizika; ishodišna tvar; metaboliti; krivulje ovisnosti o dozi
(acute toxicity tests; ecological risk assessment; initial substance; metabolites; dose-response curves)

Sažetak
Akutni testovi toksičnosti su zakonski i praksom uobičajeni pri procjeni utjecaja ispitivanih tvari na okoliš. Svrha ovoga rada bila je pokazati nedovoljnost kratkotrajnog izlaganja organizama ispitivanim tvarima za dostatnu procjenu njihovog ekološkog rizika, prije svega zbog promjena toksičnosti ovisnim o nastalim metabolitima tj. zbog njihove interakcije s ishodišnom tvari u smislu mogućeg sinergističkog, antagonističkog ili aditivnog učinka. Unatoč širokoj upotrebi akutnih testova toksičnosti njihovi su rezultati aproksimativni i relativni, te ih je teško, a često i nemoguće, interpolirati kako na druge vrste tako i na istovjetnu vrstu u realnom okolišu. Procjena ekološkog rizika bi trebala dati maksimalno moguće točnu pretpostavku utjecaja ispitivane tvari na ekološki sustav ili njegov veći dio. Ako se pored akutne toksičnosti i perzistentnosti, što su uobičajeni glavni čimbenici koji se uzimaju pri procjeni ekološkog rizika, u obzir uzme i nastajanje metabolita, onda se lako može pokazati da ekološka toksičnost ispitivane tvari nije trivijalan fenomen koji bi se mogao opisati na temelju kratkotrajnog testa. Za potrebe izrade modela toksičnosti ishodišne tvari pretpostavljene su četiri krivulje ovisnosti o dozi prema četvero-parametarskom logističkom modelu. Glavne karakteristike logističkih modela toksičnosti za sve četiri krivulje bile su jednake, a razlikovale su se samo u pretpostavljenoj LC50 vrijednosti (10, 50, 100, 200). Kao alternativan model toksičnosti uzeo se Brain-Cousens četveropatmetarski model koji u sebi sadrži hormetički dio ovisnosti o koncentraciji. Kratkotrajni testovi toksičnosti već po svojoj temeljnoj naravi daju aproksimativne rezultate. Tijekom 24 do 72 sata tj. vremena u kojem se izvodi najveći broj toksikoloških testova, moguće je očekivati scenarije razgradnji ishodišne tvari s nastankom metabolita različite toksičnosti. Moguće je predvidjeti teorijske modele razgradnje po kojima nije moguće u vremenu kraćčem od 72 sata ustanoviti mjerljivu toksičnost nastale smjese ishodišne tvari i metabolita. Stoga su akutni testovi toksičnosti, makar i u kombinaciji s testovima biorazgradnje, kao i njihove kombinacije, dostatne samo za mjerenje akutne toksičnosti ali nipošto za procjenu okolišne podnošljivosti tj. ekološkog rizika.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biologija

POVEZANOST RADA