Pregled bibliografske jedinice broj: 412497
Topografija kultova u rimskome gradu - primjer Andautonije
Topografija kultova u rimskome gradu - primjer Andautonije // III. kongres hrvatskih povjesničara: program i sažeci izlaganja
Split: Hrvatski nacionalni odbor za povijesne znanosti (HNOPZ) ; Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu, 2008. str. 73-73 (predavanje, nije recenziran, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 412497 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Topografija kultova u rimskome gradu - primjer Andautonije
(Topography of cult in a Roman town - the example of Andautonia)
Autori
Knezović, Ivan
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
III. kongres hrvatskih povjesničara: program i sažeci izlaganja
/ - Split : Hrvatski nacionalni odbor za povijesne znanosti (HNOPZ) ; Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu, 2008, 73-73
Skup
III. kongres hrvatskih povjesničara
Mjesto i datum
Supetar, Hrvatska; Split, Hrvatska, 01.10.2008. - 05.10.2008
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
Andautonija; kult; Nemeza; Sav; topografija
(Andautonia; cult; Nemesis; Savus; topography)
Sažetak
U referatu se pokreće pitanje o mogućnosti upotpunjavanja našeg znanja o antičkim gradovima uz pomoć dokumentiranih i potvrđenih antičkih kultova. Kao primjer za ovu teoriju koristi se Andautonija (današnje Ščitarjevo) s dva kulta dokumentirana na kamenim spomenicima. Jedan je reljefna ploča posvećena Nemezi, a drugi žrtvenik riječnom božanstvu Savu. U oba primjera postojanje spomenika, odnosno samoga kulta, upućuje na neke topografske smjernice rimske Andautonije. Reljefni prikaz Nemeze na spomeniku svojim atributima naglašava karakter božice kao zaštitnice gladijatorskih igara. Ovo upućuje na moguće postojanje amfiteatra i boravka gladijatora u Andautoniji. U razvoju svog kulta božica je primila mnoga značenja, ali su kao osnovna ostala pravda i sudbina (Dike, Tihe), koja vuku korijen još iz grčke mitologije. Radi srodnosti s božicom sudbine Tihe, često je bila i u funkciji zaštitnice gradova. Osim kao zaštitnicu gladijatora i igara, Nemeza je bila vezana i uz teatre, a štovali su je još i vojnici te vojni zapovjednici. Žrtvenik riječnog božanstva Sava pronađen je 1870. god. u riječnom rukavcu nedaleko od Ščitarjeva. Mjestom pronalaska Savov žrtvenik navodi na vjerojatni položaj nekadašnjeg riječnog pristaništa na južnoj periferiji grada. Ime Sav (Savus) je muškog roda, što je čest slučaj za imena rijeka u latinskom jeziku. Ovo nam je riječno božanstvo poznato s nekoliko natpisa pronađenih duž toka rijeke Save (Vrhnika, Radeče, Andautonija, Sisak). Na našem području su poznati i natpisi posvećeni drugim rječnim božanstvima, poput božanstava Drave i Dunava (Dravus i Danubius). Riječni kultovi su po svojem porijeklu predrimskih, vjerojatno keltskih i tračkih korijena, a štovalo ih je i dalje lokalno romanizirano stanovništvo. Iako pretpostavke o vezi kamenih spomenika i postojanja amfiteatra te položaja gradskog riječnog pristaništa još nisu dokazane terenskim arheološkim istraživanjima, svakako je značajan njihov poticaj za daljnja razmatranja i proučavanja u širem kontekstu.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest, Arheologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
130-1300644-0640 - Stara povijest u hrvatskim povijesnim znanostima: teorija, praksa, priručnici (Kuntić-Makvić, Bruna, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Filozofski fakultet, Zagreb
Profili:
Ivan Knezović
(autor)