Naslov
Neke psihofiziološke reakcije različito anksioznih ispitanika na ispitne situacije
(Some psychophysiological reactions of anxious and non-anxious subjects to exam situations)

Autori
Šimić, Nataša ; Manenica, Ilija

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
XVI. Dani psihologije u Zadru – sažetci radova / Vulić-Prtorić, A. ; Ćubela Adorić, V. ; Proroković, A. ; Sorić, I. ; Valerjev, P. - Zadar : Odjel za psihologiju Sveučilišta u Zadru, 2008, 108-108

ISBN
978-953-7237-34-9

Skup
XVI. Dani psihologije u Zadru

Mjesto i datum
Zadar, Hrvatska, 29.05.2008. - 31.05.2008

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
Ispitni stres; anksioznost; R-R intervali
(Exam stress; anxiety; R-R intervals)

Sažetak
Dosadašnja ispitivanja ispitnog stresa nisu uključivala mjerenja fizioloških reakcija u ispitnoj situaciji kod ispitanika s različitim stupnjem anksioznosti. Budući da je težina ispita relevantna za percepciju same ispitne situacije, za pretpostaviti je da bi mogla utjecati na veličinu psihofizioloških reakcija ispitanika s različitim stupnjem anksioznosti. Cilj ovog ispitivanja je bio kontinuirano registrirati i mjeriti srčane R-R intervale prije, za vrijeme i nakon težeg i lakšeg ispita kod ispitanica različitog stupnja anksioznosti. U ispitivanju je sudjelovalo 12 ispitanica, studentica prve godine studija psihologije, približno iste dobi, obrazovanja i (ne)iskustva s polaganjem ispita na studiju. Ispitanice su podijeljene u dvije skupine (anksiozne i neanksiozne), na osnovi rezultata u Spielberegerovom upitniku crte anksioznosti. U svakoj skupini nalazilo se po šest ispitanica. Za svrhu ovog ispitivanja odabrana su dva ispita različite težine, iz predmeta prve godine studija psihologije. Neposredno prije početka usmenih ispita ispitanice su procjenjivale strah od ispita na modificiranoj Borgovoj skali. Osmokanalni računalni poligraf (PowerLab) korišten je za kontinuirano praćenje i registriranje R-R intervala, pet minuta prije, za vrijeme i pet minuta nakon ispita. Rezultati procjene pokazali su veći strah prije težeg ispita, u usporedbi s lakšim, kod obiju skupina ispitanica. Razlika pak, u procjeni straha od težeg ispita među dvjema skupinama nije bilo, dok je strah od lakšeg ispita bio značajno veći u anksioznoj skupini. Slično procjeni, parametri R-R intervala (aritmetička sredina, DM index) nisu pokazali razlike među dvjema skupinama kod težeg ispita, dok je nađena razlika između anksioznih i neanksioznih kod lakšeg ispita. Nije pak bilo razlike u veličini parametara između težeg i lakšeg ispita u anksioznoj skupini, dok su u težoj ispitnoj situaciji reakcije neanksioznih ispitanica bile veće u odnosu na lakši ispit. Parametri spektralne analize (SMI index) pokazali su da su mentalna i emocionalna komponenta ispitnog stresa izraženije u neanksioznoj skupini za vrijeme težeg ispita, dok za vrijeme lakšeg ispita nije bilo značajnih razlika među skupinama. Na osnovi dobivenih rezultata može se kazati da su anksiozne ispitanice, gledano s aspekta psihofizioloških parametara, podjednako reagirale na teži i lakši ispit, dok su neanksiozne reagirale primjereno težini ispitne situacije.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA