Naslov
Uloga i status etnologa u zaštiti kulturne baštine i ruralnog prostora
(The role and the status of ethnologists in protection of cultural heritage and rural space)

Autori
Lončar, Sanja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo

Izvornik
Znanstveno-stručni skup u povodu pedesete obljetnice Hrvatskog etnološkog društva: Tradicije i tendencije hrvatske etnologije: etnologija kao angažirana i etična znanost / - Zagreb, 2009

Skup
Znanstveno-stručni skup u povodu pedesete obljetnice Hrvatskog etnološkog društva: Tradicije i tendencije hrvatske etnologije: etnologija kao angažirana i etična znanost

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 04.06.2009. - 05.06.2009

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
uloga; status; etnolozi; zaštita kulturne baštine i ruralnog prostora
(Role; status; ethnologists; protection of cultural heritage and rural space)

Sažetak
Posljednjih godina u Hrvatskoj raste financijski i društveni interes za razvoj ruralnog prostora. Takav interes potaknuo je pojavu i odvijanje brojnih promjena. Jedna od njih – razvoj ruralnog turizma – neraskidivo je povezana s upotrebom i prezentacijom etnografske baštine. Spomenute promjene su kao kulturne pojave već postale dio znanstvenog interesa hrvatskih etnologa/antropologa. Trebaju li etnolozi/antropolozi biti samo istraživači/promatrači ili ravnopravno ostalim strukama sudjelovati i u stvaranju relevantnih dokumenata o baštini, odlučivanju i provedbi projekata njene zaštite? Koliko je angažiranih etnologa? Jesu li osposobljeni za sudjelovanje u procesima koji se odvijaju u ruralnim prostorima? Koliko su nadležne službe i javnost svjesni potrebe i uloge etnologa? U spomenutim promjenama svakodnevno sudjeluje izrazito malen broj etnologa konzervatora, a njihov posao nerijetko, i često prema potrebi, obavljaju srodne struke. U istraživanju i aktivnom sudjelovanju u razvoju ruralnog prostora sudjeluju nedovoljno. Etnografska baština sustavno ostaje zanemarivana, a njezina neistraženost, nevaloriziranost i neusmjerenost često idu u prilog degradaciji i uništavanju ruralnog prostora. Posljednjih godina povećava se broj zaposlenih etnologa konzervatora. Jesu li tek diplomirani etnolozi svojim znanjem osposobljeni za rad etnologa konzervatora? Posjeduju li temeljna znanja o ulozi struke u zaštiti kulturne baštine, poznaju li osnovnu terminologiju potrebnu za rad u interdisciplinarnom timu te načine i metode rada koji se koriste u konzervatorskoj službi? Etnolozi trebaju zauzeti stav prema postojećim problemima i predložiti njihovo rješavanje. Struka treba biti svjesna važnosti obrazovanja o kulturnoj baštini (koju se često naziva "materijalnom") i o pojavama bitnim za njezinu zaštitu i suvremeno korištenje. Etnolozi trebaju biti uključeni u izradu dokumenata koji propisuju upravljanje prostorom i baštinom (zakoni, pravilnici, konzervatorske podloge, prostorni planovi), u organiziranje predavanja, skupova, radionica, ljetnih škola na kojima će se govoriti o ulozi etnologa u službi zaštite. Cilj bi trebao biti definiranje načina obrazovanja i usavršavanja etnologa konzervatora i njihovo (brojčano i po važnosti podjednako ostalim strukama) uključivanje u procese upravljanja baštinom.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Etnologija i antropologija

POVEZANOST RADA