Pregled bibliografske jedinice broj: 412184
Neredovni oblici predbračnog i bračnog života
Neredovni oblici predbračnog i bračnog života // Živjeti na Krivom Putu : Život mladih, pripreme za brak i sklapanje braka. Sv. III / Černelić, Milana ; Rajković, Marijeta ; Rubić, Tihana (ur.).
Zagreb: FF Press, 2009. str. 75-103
CROSBI ID: 412184 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Neredovni oblici predbračnog i bračnog života
(Irregular forms of premarital and marital life)
Autori
Lončar, Sanja
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Živjeti na Krivom Putu : Život mladih, pripreme za brak i sklapanje braka. Sv. III
Urednik/ci
Černelić, Milana ; Rajković, Marijeta ; Rubić, Tihana
Izdavač
FF Press
Grad
Zagreb
Godina
2009
Raspon stranica
75-103
ISBN
978-953-175-352-4
Ključne riječi
Neredovni oblici predbračnog i bračnog života, Krivi Put
(Irregular forms of premarital and marital life, Krivi Put)
Sažetak
Ovaj rad nastao je kao rezultat razvrstavanja i interpretiranja građe koja je o neredovnim oblicima predbračnog i bračnog života prikupljena na terenskim istraživanjima na području Krivog Puta (Alan, Francikovac, Krivi Put, Mrzli Dol, Podbilo, Veljun) od 2003. do 2005. godine. U središtu istraživanja nalazile su se slijedeće pojave: otmica djevojke, dogovorno odvođenje ili bijeg djevojke, nevjenčani brak i izvanbračna zajednica, pokusni brak, dobjegavanje djevojke, te javno sramoćenje i kupovina djevojke. Terenska istraživanja su pokazala kako razumijevanje i interpretiranje ovih pojava zahtjeva poznavanje šireg, povijesno-kulturnog konteksta unutar kojega su postojale, te kako je zabilježene primjere s terena gotovo nemoguće ? uklopiti? u postojeće stručne termine i kategorije. Tako je nova građa poslužila kao instrument za provjeravanje starih interpretacija. U radu je doveden u pitanje način prikupljanja građe i ispravno korištenje stručnih termina vezanih za neredovne oblike predbračnog i bračnog života. Pokušaji definiranja građe doveli su do zaključka da su sistematizacije i interpretacije neizbježne i nužne u znanstvenom radu, ali ne univerzalne i vječne, te je neopravdano njihovo nekritičko preuzimanje i primjenjivanje na građi s bilo kojeg lokaliteta i iz bilo kojeg vremenskog razdoblja. Sama kazivanja dovela su do zaključaka da nosioci kulture koju istražujemo već posjeduju lokalne nazive i vlastite podjele koje treba prepoznati, a ne građu automatski ? ukalupljivati? u obrasce donesene ili nametnute izvana, iz neke druge kulture. Upravo iz tih razloga građu se nastojalo, koliko god je bilo moguće, prikazati u obliku priča, onako kako je zabilježena na terenu. To je omogućilo da kazivači sami pričaju, interpretiraju pojave iz povijesti svoje sredine. Građa s područja Krivog Puta potvrdila je postojanje dogovornog odvođenja ili bijega djevojke, izvanbračne zajednice i neke vrste pokusnog braka (proba). Za spomenute pojave zabilježen je niz lokalnih varijanti izraza. Prikupljeni podaci o postojanju nekakvog oblika predbračnog života u kojem su se ispitivale kvalitete djevojke, a za koji se koristio izraz proba, može se povezati s podacima sakupljenim na području Senjskog Bila, Like i Novske. Stoga možemo zaključiti da pretpostavke o postojanju pojave, koja se u stručnoj literaturi najčešće javlja pod izrazom pokusni brak, ipak ne možemo potpuno odbaciti. Ostale pojave koje su također proučavane u okviru neredovnih oblika predbračnog i bračnog života (otmica, nevjenčani brak, dobjegavanje, javno sramoćenje i kupovina djevojke) nisu potvrđene ali su bile značajan poticaj za kazivanja koja su onda upotpunjavala sliku sociološkog i kulturološkog konteksta. Između ostalog, u radu se upozorava i na problem istraživanja nevjenčanog braka i izvanbračne zajednice. Premda su pojedini autori kao poseban problem u definiranju i interpretaciji nevjenčanog braka istaknuli uvođenje civilnog (građanskog) vjenčanja kao obaveznog oblika sklapanja braka 1946. godine, potrebno je istaknuti kako se problemi odnosa nevjenčanog i civilnog (građanskog) braka javljaju i ranije. Naime, na području današnje Hrvatske do 1946. nije postojao unificirani obiteljski zakon, tako da su čak i pripadnici iste vjere morali na raznim pravnim područjima biti podvrgnuti različitim pravnim propisima u pogledu sklapanja braka. Poznavanje ovakvih podataka nužan je preduvjet za bavljenje ovim temama.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Etnologija i antropologija
Napomena
Rad je u neznatno izmijenjenoj varijanti objavljen u: Senjski zbornik : prilozi za geografiju, etnologiju, gospodarstvo, povijest i kulturu 32 (2005) str. 223-272.
POVEZANOST RADA
Projekti:
130-1300855-3477 - Hrvatska etnografska baština u kontekstu kulturnih politika (Petrović Leš, Tihana, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Filozofski fakultet, Zagreb
Profili:
Sanja Lončar
(autor)