Naslov
Pčelarstvo
(Bee Keeping)

Autori
Rajković, Marijeta

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Živjeti na Krivom Putu. Etnološko-povijesna monografija o primorskim Bunjevcima, sv. I

Urednik/ci
Černelić, Milana ; Rajković, Marijeta ; Rubić, Tihana

Izdavač
FF Press

Grad
Zagreb

Godina
2008

Raspon stranica
249-263

ISBN
978-953-175-266-4

Ključne riječi
pčelarstvo, Krivi Put, primorski Bunjevci, tradicijska kultura
(Bee Keeping, Krivi Put, Littoral Bunjevci, Traditional culture)

Sažetak
U Primorskim selima gotovo svaka kuća imala je pčele, na nadmorskoj visini od oko 500 metara u prosjeku svako treće kućanstvo bavilo se pčelarstvom, dok za područje na oko 800 metara nadmorske visine uzgoj pčela pronalazimo tek u tragovima. Razlog tome su opet geografske odlike terena i klimatske prilike (ponajviše duge zime). Ovi razlozi bili su uzroci selidbe pčela u planine u ljetnim razdobljima, koje autorica detaljno opisuje (primjerice transport dvije košnice na muli i/ili magarcu te prenošenje na ljudskim leđima). Zbog nekoliko vrsta ispaše (rast drugih vrsta biljaka na određenim nadmorskim visinama) na ovom području pronalazimo nekoliko vrsta meda: kadulju (kuš), vrijesak (vrisak), lipu, bagrem, livadu te šumski med. Osim meda Krivopućani su radili i druge proizvode, npr. koristili su saće za proizvodnju šerbeta (piće slično moštu), izrađivali svijeće. Autorica donosi podatke o smještaju i izgledima pčelinjaka, vrstama košnica tijekom 20. stoljeća (najučestalije su: ulište, pletara, rastavljača), izgledu košnica (bojama, interijeru, pokrovu), pčelarskom priboru i odjeći. Prikazuje pčelarski posao posebice oko rojenja pčela i vrcanja meda. Zabilježila je i narodna vjerovanja vezana uz pčelarstvo poput tvrdnje da dolazak odbjeglog roja u dvorište donosi sreću te zašto se stavlja konjska lubanje uz pčelinjak. Zbog bogatstva šumske vegetacije Krivopućani su nerijetko u šumama pronalazili divlje pčele. U ovome radu saznajemo i o postupku kako ih prenijeti kući i može li ih se pripitomiti. Rad završava sa poglavljem koje je posvećeno liječenju pčela. Tijekom 20. stoljeća stanovništvo je imalo pčele uglavnom za osobne potrebe a nekolicini pojedinaca ono je bilo primarni izvor prihoda, posjedovali su i do 200 košnica. No u vrijeme istraživanja utvrđeno je da pčelari iz bližih urbanih središta ljeti ovdje dovoze pčele prepoznavši netaknutu prirodu i mogućnosti ekološki čiste proizvodnje meda, od kojeg su neke vrste ljekovite.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Etnologija i antropologija

POVEZANOST RADA