Naslov
Zemljoradnja
(Agriculture)

Autori
Rajković, Marijeta

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Živjeti na Krivom Putu. Etnološko-povijesna monografija o primorskim Bunjevcima, sv. I

Urednik/ci
Černelić, Milana ; Rajković, Marijeta ; Rubić, Tihana

Izdavač
FF Press

Grad
Zagreb

Godina
2008

Raspon stranica
221-247

ISBN
978-953-175-266-4

Ključne riječi
zemljoradnja, Krivi Put, primorski Bunjevci, tradicijska kultura
(Agriculture, Krivi Put, Littoral Bunjevci, Traditional culture)

Sažetak
Na početku priloga se objašnjavaju razlozi malih površina njiva (obradivih površina). Naime zbog geografskih (planinskih) odlika terena i običajnog prava nasljeđivanja, te života na nekoliko etapa (dvije do tri), obiteljski posjedi su bili raštrkani te ponekad udaljeni i do dva, tri, pa i pet sati hoda do istih. Najraširenije ratarske kulture bile su: ječam, zob, (p)šenica, jelda (heljda), raž, pir. Autorica prikazuje pripremu zemlje za sijanje i sadnju usjeva (gnojenje zemlje, oranje s drvenim i /ili željeznim plugom, sitnjenje zemlje (brananje), te pri tom obraća pažnju na mušku i žensku podjelu poslova prilikom obavljanja navedenih poslova). Opisuje oruđa korištena u zemljoradnji: motika, grablje, lopata, kramp, vile, rozge, štihača. Kroz rad se saznaje kada se sijala koja žitarica, tko je sijao i kada, te magijski postupci kojima su Krivopućani nastojali poboljšat ljetinu. Velik dio priloga odnosi se na prikaz žetve žita: kada se želo, tko je žeo (žene sa srpom, muškarci s kosom), događaje prilikom žetve kroz koje se može iščitati seoska društvenost (takmičenje žetalica, pjesme, ispomoć), pravljenje užadi (za vezanje snopova žita), slaganje snopova, transportu žita od njive do kuće. Opisuje se mjesto (guvno) na kojem se obavlja postupak vršenje žita, sam postupak, te prikazuje razlika vršidbe pomoću konja i/ili vola. Donose se podaci o žetvenim običajima, spremanju žita, te kada se ono i na koji mlin vozi mljeti (Brlog, Prokike, Švica). Kroz rad se također pažnja posvećuje nadmorskim visinama čije su klimatske prilike uvjetovale drugačiju organizaciju rada. U zadnjem dijelu priloga prikazuje se povrtlarstvo. Od povrća sadili su: krumpir, zelje (kupus), merlin (mrkva), gra(h), cikla, blitva, salata. Prikazuje se obrada zemlje u vrtlovima (baštama), sijanje presada (ponajviše sadnica kupusa). Najviše pažnje posvetilo se krumpiru i kupusu kao dvjema najvažnijim vrstama povrća, budući da se sve ostalo povrće sadilo u malim količinama. Također se prikazuje današnje stanje.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Etnologija i antropologija

POVEZANOST RADA