Naslov
Sjenokoša
(Hay Making)

Autori
Rajković, Marijeta

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Živjeti na Krivom Putu. Etnološko-povijesna monografija o primorskim Bunjevcima, sv. I

Urednik/ci
Černelić, Milana ; Rajković, Marijeta ; Rubić, Tihana

Izdavač
FF Press

Grad
Zagreb

Godina
2008

Raspon stranica
205-220

ISBN
978-953-175-266-4

Ključne riječi
sjenokoša, Krivi Put, primorski Bunjevci, tradicijska kultura
(Hay Making, Krivi Put, Littoral Bunjevci, Traditional culture)

Sažetak
Istražujući tradicijsko gospodarstvo i migracije stanovništva tema sjenokoša pokazala se kao nužno zasebno tematsko poglavlje zbog svoje velike ulogu u životu stanovništva ovih prostora. Naime zbog dugih zimskih mjeseci (od studenoga do travnja), nakon što bi snijeg na prostorima Krivoga Puta napadao i po nekoliko metara blago je boravilo u zatvorenim prostorijama (štalama) i trebalo je imati dovoljno sijena za prehranu. Sa ovih prostora sijeno se također prenašalo na mulama i magarcima u Primorje. O važnosti sjenokoše svjedoči i činjenica da su muškarci prekidali sezonske radove (u Slavoniji, zapadnoj Europi) i sve do sedamdesetih godina 20. stoljeća uzimali godišnji odmor i dolazili u Krivi Put da bi stigli pokositi sjeno i spremiti ga dovoljno za zimske mjesece. Transkontinentalni emigranti, primjerice iz SAD-a ili Kanade često su za košnju slali novčanu pomoć. Kosile su se livade s travom, te u manjoj mjeri djetelinom (jednom, dva do ponegdje i ponekad tri puta godišnje ovisno od nadmorske visine i klimatskih prilika). Nakon tri do četiri godine kada bi se zemlja iscrpila i ne bi davala dovoljno plodova (ledena) na njoj su sijali djetelinu ili ostavljali da raste trava. U prilogu autorica donosi podatke: o vremenu košnje, opisuje organizaciju košnje (skupljanje kosaca, opremu kosaca (vrsta i dijelovi kose, tulac, brus, babica, klepci), i samu košnju (pjesme, takmičenja među koscima). No košnja je imala utjecaj na čitavu obitelj, žene su kod kuće spremale hranu u nerijetko ju više puta nosile na udaljene livade, djevojke preokretale travu, djeca su tih dana preuzimala gotovo svu brigu oko ispaše blaga. Rad se završava prikazom sušenja sijena, njegovim transportom do okućnica te spremanja sijena za zimu, ponajviše u štale i stogove.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Etnologija i antropologija

POVEZANOST RADA