Naslov
Selidbe i suživot na ljetnim stanovima
(Migrations and Common Life in Summer Settlements)

Autori
Rajković, Marijeta

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Živjeti na Krivom Putu. Etnološko-povijesna monografija o primorskim Bunjevcima, sv. I

Urednik/ci
Černelić, Milana ; Rajković, Marijeta ; Rubić, Tihana

Izdavač
FF Press

Grad
Zagreb

Godina
2008

Raspon stranica
159-183

ISBN
978-953-175-266-4

Ključne riječi
Krivi Put, primorski Bunjevci, ljetni stanovi, migracije, tradicijska kultura
(Krivi Put, Littoral Bunjevci, Summer Settlements, Migrations, Traditional culture)

Sažetak
Istražujući tradicijsko gospodarstvo tema Selidbe i suživot na ljetnim stanovima nametnula se kao neophodna za istraživanje istoga, kao i razumijevanja načina tradicijskog života i kulture stanovnika krivoputske mikro regije. Naime iz primorskog pojasa stanovništvo je u proljeće selilo prema planinskim pašnjacima na primorskoj strani Velike Kapele na područja oko 500 - 700 metara nadmorske visine. Razlozi njihova seljenja bile su ispaše blaga (goveda i ovce) ali i uzgoj svinja, obrađivanje zemlje (motičarstvo), prikupljanje sijena, te ispaša pčela. U jesen su sve selili u Primorje gdje su provodili vrijeme do proljeća. No, ovo područje specifično je što su na višim nadmorskim visinama već živjeli stalni stanovnici, koji su se katkada selili na još više nadmorske visine na oko 800-900 metara. Tijekom 20. stoljeća seobe su ovisile od obitelji do obitelji, tako da su neki selili na jednu etapu, a neki na dvije, dok neki uopće nisu selili, te se uočilo kako su se od privremenih ljetnih naselja formirala pojedina stalna naselja, čak i s osnovnom školom. Uočene su specifične dnevne migracije za potrebe školovanja, stjecanje izvora prihoda, provođenja vjerskih praksi, te sahrana. Istraživanje je usmjereno na sveukupni način života na koji su utjecaj imale posljedice migracija. Cilj je bio ocrtati potisne i privlačne faktore migracija, život na ljetnim stanovima (nastambe, ineterakcijske odnose između migratornog stanovništva i domicilnog stanovništva). Kroz rad se provlače simbolične granice između dviju zajednica, odnosno strategije autoidentifikacije kojima se migratorno i domicilno stanovništvo razgraničuje jedno od drugog. Navodi se simbolični inventar koji pripadnici svake skupine ističu kao razlikovni u odnosu na Druge koje unatoč životu na istim prostorima percipiraju međusobnu različitost. Na kraju rada autorica ukazuje na ulogu etnoloških istraživanja u revitalizaciji ovog depopuliranog kraja kroz oblike ruralnog turizma, posebice prikaza života na ljetnim stanovima.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Etnologija i antropologija

POVEZANOST RADA