Naslov
Raj - literarni predložak za ranorenesansnu kapelu sv. Ivana Trogirskog
(Paradise - a literal model for the Early Renaissance Chapel of St John of Trogir)

Autori
Bužančić, Radoslav

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, ostalo

Knjiga
Renesansa i renesanse u umjetnosti Hrvatske. Zbornik radova sa znanstvenih skupova "Dani Cvita Fiskovića" održanih 2003. i 2004. godine

Urednik/ci
Marković, Predrag ; Gudelj, Jasenka

Izdavač
Institut za povijest umjetnosti ; Odsjek za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Grad
Zagreb

Godina
2008

Raspon stranica
123-136

ISBN
978-953-6106-75-2

Ključne riječi
Kapela sv. Ivana Trogirskog, katedrala sv. Lovre, rana renesansa, Nikola Firentinac
(Chapel of St John of Trogir, St Lawrence cathedral, Early Renaissance, Niccolò di Giovanni Fiorentino)

Sažetak
Kapela sv. Ivana Trogirskog, jedno od najvrjednijih arhitektonskih ostvarenja rane renesanse u Hrvatskoj, sagrađena je all'antica u trogirskoj katedralnoj crkvi sv. Lovre uz njen sjeverni brod. Klesarski dekoriranih zidova, podignuta je nad pačetvorinastim tlocrtom, te zasvođena bačvastim kasetiranim svodom. Njena je unutrašnjost u potpunosti ukrašena skulpturama i reljefima te raskošnim arhitektonskim dekoracijama, festonima, svijećnjacima i profiliranim vijencima. Gradnja je započela poslije 1468. godine prema ugovoru sklopljenom s Nikolom Ivanovim Firentincem i Andrijom Alešijem, a završena je 1488. kada je njen krov pokriven crijepom. Kipove u kapeli, Krista s apostolima i svecima, izradio je Nikola Firentinac, a skulpture sv. Ivana Evanđeliste i sv. Tome djela su trogirskog kipara Ivana Duknovića. Od njih je datiran samo ovaj potonji, nastao u Trogiru 1508. godine, pa se može pretpostaviti Duknovićev udio u dovršetku kapele ; preuzeo je ulogu Nikole Firentinca nakon povratka u rodni grad. Najveći broj skulptura u kapeli isklesao je Firentinac u tri godine, u periodu od 1487.- 1489., a njegovo posljednje djelo u kapeli kip je Uskrslog Krista iz 1494. godine. Kapela je model Raja, a osnovna tema je uspinjanje duha u sfere nadahnuta platonističkom teorijom i literarnim predloškom Danteovog » Raja « . Projektant kapele bio je vrstan poznavalac estetskih principa sadržanih u teoretskim traktatima, oslanjao se na varietas kao na jedan od najviših dometa estetike u dinamičkom premještanju očišta perspektive. Na isti način, podizanjem očišta na svakom pojasu kapele u vis, kod promatrača je ostvario osjećaj podizanja u nebeske sfere. Već smo vidjeli kako je sa strana Krista u projektu rasporedio anđele po visini simulirajući perspektivom prostor, ali fiksirajući očište promatrača u razinu ispod kipova. Taj je efekt funkcionirao u paru s prikazom Krunjenja Marijina u luneti iznad. Reljef, za koji je u ugovoru bilo istaknuto kako treba biti više od polureljefa, ima projektirano očište iznad prizora, kao da ga promatrač gleda odozgo. Jasna je intencija da se podizanjem pogleda postigne osjećaj uspinjanja u nebeske sfere

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest umjetnosti

POVEZANOST RADA