Pregled bibliografske jedinice broj: 409618
Istraživanje kajkavskoga narječje
Istraživanje kajkavskoga narječje // Međimurski dijalektološki dani
Čakovec, Hrvatska, 2009. (pozvano predavanje, domaća recenzija, sažetak, ostalo)
CROSBI ID: 409618 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Istraživanje kajkavskoga narječje
(The Research of the Kajkavian dialectal group)
Autori
Mijo Lončarić
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo
Skup
Međimurski dijalektološki dani
Mjesto i datum
Čakovec, Hrvatska, 24.05.2009. - 25.05.2009
Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
hrvatski jezik; kajkavsko narječje; istraživanje
(Croatian; Kajkavian)
Sažetak
Stari kajkavski tekstovi i posebno bogata leksikografija uglavnom su dvojakoga karaktera – oni pripadaju, s jedne strane, književnomu jeziku, a s druge strane, oni su i dijalektni tekstovi. Relativno rano kajkavsko narječje predmet je istraživanja vodećih slavista (V. Oblak, Nešto o megjumurskom narječju, 1896 ; F. Fancev, “ .... Der kaj-Dialekt von Virje..., 1907) a dobilo je rano i svoju, istina amatersku, monografiju (A. M. Lukjanenko: Kajkavskoe narěčie, Kiev 1905). No dalje se kajkavština nedovoljno istražuje, zapostavljena je pri izradi Rječnika hrvatskoga ili srpskoga jezika JAZU. Na potrebu intenzivnijega istraživanja upozorava Ivšić 1935. godine, u povodu proslave objedinjenja svih dijelova hrvatskoga naroda oko jednoga književnog jezika. Nakon 1945. intenzivira se istraživanje kajkavštine, kao i drugih dvaju hrvatskih narječja (opisi pojedinih govora – "Ortsgrammatik", opisi govora područja, skupina govora i dijalekata – poredbeni opisi, leksik – rječnici), no još uvijek je ona najslabije istražena. Za hrvatski jezik još ni danas nije učinjeno ono što su francuski i njemački jezik i narod dobili u 19. st., tj. nisu istraženi punktovi (odabrani mjesni govori) u osnovnoj mreži narodnih govora (za jezični atlas), kako bi se dobili temeljni podaci za sve dijelove jezika. To je učinjeno samo za čakavsko narječje (objavljuju se fonološki opisi čakavskih punktova za Hrvatski jezični atlas). Predviđali smo da se to učini u projekta Hrvatski jezični atlas (od 1997. dalje), a za rječničko blago u okviru projekta Rječnik kajkavskih govora (A. Šojat), ali se to nije realiziralo. Sada će se u okviru projekta Istraživanja kajkavskoga narječja Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje istražiti barem preostali predviđeni kajkavski punktovi za jezični atlas. Naravno, to bi što prije trebalo učiniti i sa štokavskim govorima.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
101-1012676-2671 - Općeslavenski lingvistički atlas (OLA) i Europski lingvistički atlas (ELA) (Šimunović, Petar, MZOS ) ( CroRIS)
212-2120920-3419 - Istraživanje kajkavskoga narječja (Celinić, Anita, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti,
Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb