Pregled bibliografske jedinice broj: 409398
Cetinski knez Ivaniš Nelipčić – “ ban naših Kraljevstava Dalmacije i Hrvatske”
Cetinski knez Ivaniš Nelipčić – “ ban naših Kraljevstava Dalmacije i Hrvatske” // Humanitas et litterae : ad honorem Franjo Šanjek (Zbornik u čast Franje Šanjeka) / Čoralić, Lovorka ; Slišković, Slavko (ur.)., 2009. str. 289-302
CROSBI ID: 409398 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Cetinski knez Ivaniš Nelipčić – “ ban naših Kraljevstava Dalmacije i Hrvatske”
(Ivaniš Nelipčić Count of Cetina - Regnorum nostrorum Dalmatie et Croatie Bano)
Autori
Birin, Ante
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Humanitas et litterae : ad honorem Franjo Šanjek (Zbornik u čast Franje Šanjeka)
Urednik/ci
Čoralić, Lovorka ; Slišković, Slavko
Izdavač
Dominikanska naklada Istina ; Kršćanska sadašnjost
Godina
2009
Raspon stranica
289-302
ISBN
978-953-6814-24-4
Ključne riječi
Ivaniš Nelipčić, hrvatski banovi, srednji vijek
(Ivaniš Nelipčić, viceroys of Croatia, middle ages)
Sažetak
Ovaj je rad posvećen jednom, u historiografiji spornom detalju iz života cetinskog kneza Ivaniša Nelipčića, posljednjeg muškog izdanka ove znamenite hrvatske velikaške obitelji koja je upravo za njegova života dosegnula vrhunac svoje moći. Iako se u objavljenim izvorima, koji potječu iz razdoblja od 1416. do 1434., on u više navrata spominje kao ban Hrvatske i Dalmacije u historiografiji je, nasuprot tome, sve do danas ostalo općeprihvaćeno mišljenje kako Ivaniš nije bio zakoniti, od kralja imenovani ban. Razlog tome ležao je u činjenici da se među spomenutim izvorima nalaze tek dva službena spisa kraljevske kancelarije te da se istovremeno, u drugim službenim spisima, kao banovi navode druge osobe. Kako bi došao do odgovora na pitanje da li je Ivaniš Nelipčić uistinu bio zakoniti ban Dalmacije i Hrvatske i ako jest, kada je obnašao bansku čast, autor je analizirao svaki pojedinačni izvor u kojem se uz ime cetinskog kneza spominje i banski naslov. Među njima se nalaze i dva pisma kralja Žigmunda iz 1413., sačuvana u prijepisu neobjavljene, djelomično sačuvane ostavštine Ivana Lučića – Luciusa koja se do sada nisu citirala a koja potvrđuju ne samo zakonitost Ivaniševa banskog naslova već omogućuju i točnu dataciju njegova banovanja.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest
POVEZANOST RADA
Projekti:
019-0190610-0590 - Grad hrvatskog srednjovjekovlja: društvene strukture, topografija, urbani život (Benyovsky Latin, Irena, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Hrvatski institut za povijest, Zagreb
Profili:
Ante Birin
(autor)