Naslov
Utjecaj biljnih ulja na performance tovnih pilića i profil masnih kiselina u mišićnom tkivu
(Influence of plant oil on fattened chickens performances and fatty acide profile in muscular tissue)

Autori
Galović, Dalida

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad

Fakultet
Poljoprivredni fakultet

Mjesto
Osijek

Datum
05.03

Godina
2009

Stranica
69

Mentor
Kralik, Gordana

Ključne riječi
pilići ; biljna ulja ; tovna svojstva ; kakvoća trupova ; mišićno tkivo ; profil masnih kiselina
(chickens ; plant oil ; fattening traits ; carcass quality ; muscular tissue ; fatty acid profile)

Sažetak
Istraživanje je provedeno na peradarskoj farmi « ; Marijančanka» ; u Marijancima, na ukupno 80 muških pilića provenijencije Ross 308. Pilići su bili podijeljeni u 4 skupine po 20 pilića u svakoj. Tov pilića podnim načinom trajao je 6 tjedana u jednakim uvjetima za sve skupine. Od 1. do 21. dana pilići su hranjeni početnom smjesom (A), koja je sadržavala 24, 81% sirovih bjelančevina i 12, 64 ME MJ/kg. Od 21. do 42. dana pilići su hranjeni završnim smjesama, koje su sadržavale 20% sirovih bjelančevina i 13, 50 ME MJ/kg. Završne smjese razlikovale su se samo po korištenim uljima u količini od 5%. Prvoj skupini u hranu je dodano suncokretovo ulje, drugoj sojino, trećoj repičino i četvrtoj skupini laneno ulje. Istraživanje tovnih svojstava obuhvatilo je završne mase, konzumaciju, prirast i konverziju hrane. Različita ulja korištena u istraživanju nisu statistički značajno (P>0, 05) utjecala na istražena tovna obilježja. Najveću prosječnu masu od 2827, 05 g postigli su pilići 3. skupine, najbolja konverzija hrane od 1, 98 g hrane/g prirasta (za razdoblje od 4. do 6. tjedna) zabilježena je kod pilića 4.skupine. Istražena obilježja kakvoće trupova (klaoničke mase, randmani, mase osnovnih dijelova trupa te udjeli tkiva u prsima i u batacima sa zabatacima.) nisu bila pod utjecajem hranidbenog tretmana (P>0, 05). Veću prosječnu masu trupa (2031, 20 g) u odnosu na ostale skupine imali su pilići hranjeni repičinim uljem (3. skupina). Od tehnoloških svojstava mesa istraženi su pH i EP (unutar 45 min i 24 h nakon klanja), sposobnost vezanja vode i boja mesa. Utvrđen je statistički značajan utjecaj (P<0, 05) korištenih obroka na pH2 i boju mesa (L*). Dodavanje različitih biljnih ulja utjecalo je na promjenu profila masnih kiselina u mastima mišića prsa i zabataka. U našem istraživanju utvrđen je za 30 do 50% veći udio MUFA u mastima mišića prsa, ako se pilićima dodavalo repičino ulje u odnosu na dodatak ostalih ulja. Nešto je skromnije povećanje sadržaja MUFA u mastima mišića zabataka (25 do 37%) kod pilića hranjenih s dodatkom repičinog ulja u odnosu na ostala korištena ulja. Sojino i suncokretovo ulje bogati su izvori n-6 PUFA i stoga nisu poželjni u hranidbi pilića. Najveći sadržaj pojedinačnih (α LNA, EPA, DPA i DHA) i ukupnih n-3 PUFA utvrđen je u mesu pilića hranjenih s dodatkom lanenog ulja. Utvrđen je za 144 do 262% veći udio n-3 PUFA u mastima mišića zabataka. Još izrazitije je povećanje ukupnih n-3 PUFA zabilježeno je u mišićima prsa. Tako je sadržaj α LNA u mastima mišića prsa za 2, 66 do 5, 35 puta veći, sadržaj EPA od 4 do 7 puta, DPA od 2, 8 do 3, 4 puta i DHA oko 2 puta. Omjer n-6/n-3 PUFA povoljniji je u mišićnom tkivu prsa, a kretao se od 10, 60 (1 skupina), 8, 71 (2. skupina), 6, 54 (3. skupina) do 2, 37 (4. skupina), dok je u mišićnom tkivu zabataka navedeni omjer bio od 12, 15 (1. skupina), 9, 70 (2. skupina), 6, 95 (3. skupina) do 2, 71 (4. skupina). Pileće meso pogodno je za obogaćivanje s n-3 PUFA. Daljnjim istraživanjima trebalo bi utvrditi optimalnu razinu dodavanja lanenog ulja kako bi se postigla zadovoljavajuća nutritivna i organoleptička svojstva mesa.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA