ࡱ> 9 bjbj.rlTTTTTTTh, h)HHHHHHHH  <THHHHHvTTHHvvvH THTHvHvvTTH< H,hd 0);!<:;!vhhTTTTdoc.dr.sc. Neven `eri PODMORJE OTOKA BRA A Od konca sedamdesetih godina XX stoljea esto sam u podmorju otoka Bra a. Provodei godianje i po dvjestotinjak sati pogledom prema morskom dnu svjedokom sam onoga ato je nekada tamo postojalo, ato joa uvijek postoji, ali i onoga ato bi moglo nestati u godinama koje su pred nama. Neprimjereni ribolovni alati, kao fri~ata (zagonica, ludar), devastirali su nekada brojna jata zubataca, aargi, fratri i komar i. Nekada se u airem akvatoriju Povaljskih luka tijekom ronjenja moglo pod jednim kamenom naii na nekoliko komar i, pred Supetrom je zubatac bio svakodnevna riba, brakovi pred Mircima i Supetrom bili su ribolovne poate za akarpinu, aampjera, fratra i drugu ribu. Izmeu Sumartina i Bola lovile su se kapitalne kirnje, a kod Murvice se moglo susresti itava jata kavali. Nailazilo se tamo i na jastoga i hlapa, na petnaestak metara dubine. Podmorje otoka Bra a je jednako arobno, u jutro, dok se tekue srebro razlijeva po morskoj povraini, sredinom dana, kada sunce prodire u tirkizno plavetnilo, ili kasno poslijepodne, dok izdu~ene sjene u podmorje unose osjeaj nelagode. Usplahirenost morskih stanovnika u svitanje postepeno se smiruje, te se ribe povla e prema dubljim podru jima, a rakovi se zavla e u procjepe i gudure. Jutarnji burin, koji je redovita pojava u periodima anticiklone, polako se smiruje i kako se morska povraina po inje zrcaliti u bonaci, tako u podmorju zavlada mir. Naizgled, kao da je potpuno nestalo ~ivota. Tek tu i tamo po koja, zaostala, ribica tra~i hladovinu u nekom od procjepa. Upravo u procjepima i grotama podmorski ~ivot se ovdje i sredinom dana intenzivno odvija. Pirka, preljevima prekrasnih boja, est je znak da se u procjepu pred kojim stoji sklonila neka druga riba. Izvan ju~nih rtova otoka, naj eae hobotnica ili ugor, a pod sjevernim obalama vrana ili sve rjei aarag. Sjeverne obale Bra a blago poniru u podmorje. Uzobalna podru ja su gusto obrasla puriem i posidonijom. Na nekim podru jima sjevernih obala otoka i dvjestotinjak metara od kraja dubine su manje od dvadesetak metara. Ju~ne obale poniru strmije, nailazi se tamo i na podmorske odrone, a kamene gudure kao da su oblikovali podmorski skulptori. Zapo nimo naau aetnju podmorjem otoka Bra a kod Supetra, najveeg oto nog mjesta. Pred Supetrom se nalazi jedna od rijetkih podmorskih seka na ovome podru ju, Supetarski brak, gdje se i danas mo~e u~ivati u podmorskoj aetnji. Vrh seke je 8  10 metara pod morskom povrainom. Sa sjeverne strane monotono pjeskovito, sporadi no kamenito dno prelazi u hridinasto prepuno grota i procjepa. U procjepima se i danas skrivaju uaate, po neki ugor, fratri i akarpuni. Na ovoj su se poziciji nekada uspjeano lovili akarpina, aampjer, aarag, kavala i zubatac. Uzobalni podmorski pojas, isto no od Supetra prati jednoli na kamenita obala, s niskim i oatrim hridima, sve do iza uvale Babin Laz. Babin Laz je nekada bila dobra ribolovna poata. Lovilo se tu i landovine, ali i oborite ribe. est ulov u mre~ama je bio i zubatac i aampjer. Ostali su zabilje~eni i neki neobi ni ulovi, ak i morskih pasa. Danas se na dubljim pozicijama izvan uvale Babin Laz nailazi na landovinu, a bli~e obali carstvo je apara, kneza, pirke i lumbraka. Po pri i jednog od legendarnih supetarskih ribara, Vice Damjanovia, ovo su podru je nekada naseljavala velika jata aargi i fratri. `arge se lovilo i na odmet s kraja, a mre~e su uvijek bile pune. Danas se tek mo~e naii na pokojeg ugora i vranu uz sitnu i sveprisutnu ribu kao ato su lumbraci, apari, pirke, glavo i, i sve rjeeg kanjca. Rak kosma  joa uvijek je u estao, usprkos injenici da ga oto no stanovniatvo smatra poslasticom i intenzivno lovi. Taj rak, s neobi no velikim klijeatima, izlazi iz svojih skroviata predve er u lov. Iznimno ukusnog mesa, za razliku od slatkasta okusa jastoga i hlapa, izvanredan je dodatak svakom brudetu i jelima od akoljaka. Isto no od Babin Laza, prema uvali Spliska obala viae nije jednoli na. Hridi su viae, a podmorje ponire pod veim nagibom. Sjeam se da sam ovdje prije dvadesetak godina redovito nailazio na velike ov ice, a u rijetkim kamenim procjepima na pjea anim dijelovima podmorja naiaao bih i na malenog hlapa. Pod samu obalu, u sjene kamenih gromada su se u rano ljeto skrivale sipe. Nailazilo se tu i na vee primjerke, te~e od pola kilograma. Danas su, na ~alost, procjepi i kamene gudure prazni. Tek se oko rijetkih hridi koje se podi~u s muljevita morska dna, dvjestotinjak metara od obale, mo~e naii na poneku vranu koja uva svoj ~ivotni prostor od jata modraka. Kod Lovreine u podmorju se airi beskona na pjea ana pustinja. Prostranstvo, naizgled bez znakova ~ivota, o~ivljava prilikom svakom zarona uz samo dno. Iz pijeska izviruju oprezne o i morskog pauka, a mo~e se naii i na be~meka, ribu, takoer, ru~na izgleda. Isto no od Lovreine je uvala Teaiae. `iri akvatorij ove uvale bio je izvrsno loviate svakovrsne ribe. Stjenoviti rtovi poniru stepenastim podmorskim zidom poniru u pjea ano dno. Uz rtove su se nekada zadr~avala velika jata fratri, zubaci i komar i, dok su uz kamene zidove lelujala jata kavali. Iz dubine se u poslijepodnevnim satima obalama pribli~avala morska divlja . Morski golubovi su natjeravali plemenitu bijelu ribu koju su morske ma ke vrebale skrivene u kamenim procjepima u blizini kojih su drijemale akarpine. `argi i picevi su se u grupama zadr~avali pod obalom, a velika jata cipli i po koji lubin plivali su uz rtove. Isto no od Teaiaa je duboka uvala esminova s neobi nim grotama u podmorju njenog isto nog rta. Morsko dno se dalje, prema Pu iaima, spuata stepenasto, a na gotovo svakom podmorskom pragu se nailazi na aargere. `argere, procjepi  skroviata, su dobile naziv po svom nekadaanjem estom stanovniku, aargu. Ova plemenita riba ovalnog sna~nog tijela s izra~enim popre nim crnim prugama nekada se u velikim jatima zadr~avala oko aargeri. Na znak opasnosti ribe su se zavla ile u zaklon. Dalje, u smjeru istoka ni~u se uvale Veselje, Kupinova i Lozna. Izvan uvale Kupinova u blizini obale je i jedan vei podmorski bezdan. Tu je dubina vea od pedeset metara. Konfiguracija morskog dna se mijenja kod uvale Konopjikova. Duboka uvala s pjea anim dnom na svom isto nom rubu zavraava plitkim i niskim kamenim rtovima. Procjepi, grote i manje podmorske seke nadomak obale kontrast su jednoli nom muljevitom dnu koje se prostire na dubini od 20 i viae metara. Ovo aire podru je je nekada bilo carstvo komar i, aargi i kavala, a uz plitke rtove su lovili lubini. Sjeam se vremena s po etka osamdesetih godina XX stoljea. Zavirujui po procjepima i sredinom dana sam nailazio ovdje na akarpinu, kavalu i aarga. Pod veim kamenjem se moglo naii i na nekoliko komar i zajedno& Danas obalne procjepe nastanjuju joa jedino kosma i i po koja rakovica. Manjom uvalom Travna koja se sastoji od tri plia d~epa zavraava ovo podru je i sti~e se do Crnog rata, zapadne mee najveeg oto nog zaljeva, Povaljskih Luka. Crni rat je posebno neobi an i osebujan u podmorju. Raznolikost podmorske flore i sna~ne morske struje s mnoatvom planktonske mase privla e ovdje razli ite vrste riba. Jata uaata i salpi se zadr~avaju pod samom obalom. Velike vrane zavla e se u obalne procjepe. Cipli i lubini obigravaju oko rta. Morska divlja , drthtulja, ra~a i morski golub, progone jata malih riba sve do obale. Ponekad ih se mo~e pronai skrivene po rijetkim podmorskim pjea anim vrta ama. Izvan Crnog rata se zadr~avaju bukve, iglice i palamide. U dubini, pod njima vrebaju zubaci. U kasno ljeto, sredinom dana morsku povrainu zapara gof u lovu na iglice& Povaljske Luke, zavu ene duboko u bra ko kopno najsigurnije su sidriate na ovome dijelu otoka Bra a. Prije tridesetak godina Luke su bile potpuno puste, ak i ljeti. Uvale su odisale tajanstvenoau, a sa zalaskom sunca njima bi ovladao potpuni mir i tiaina. U podmorju Povaljskih luka kamenito dno sporadi no prelazi u pjeskovito. Nekada su ovo podru je naseljavala velika jata komar i, ov ica i trlja. Ljeti, u zoru pod morskom povrainom se promatralo pravi morski akvarij. Na rubnim pjea anim dijelovima le~ale su stotine velikih trlja. Nedaleko njih su jata ov ica tra~ile akoljke po pijesku. S morskog dna su se podizali vrtlozi pijeska koje su ribe stvarale. Komar e su se pojavljivale u grupama, a bilo je primjeraka te~ih od pet kilograma. Tada su u Luke uali ribari profesionalci s kilometrima mre~a. Tramatama i zapasima iskorijenili su ov ice. Komar e koje su opstale napustile su ovo podru je, te se tek tu i tamo mo~e vidjeti po koju trlju. Od ribe od kamena danas se ovdje susree pirku, kanjca, kneza, lumbraka, i danas zakonom zaatienog drozda. Danju pogled pod morsku povrainu ne otkriva neku posebnu ~ivost u podmorju, no u poslijepodnevnim satima po inje migracija ribe iz otvorenog prema Povaljskim lukama. Susreu se tada jata uaata i iglica, a u jesen za iglicama dolaze i palamide, te po koji gof. S pribli~avanjem ve eri podmorje Povaljskih Luka o~ivi, kao nekada. Rakovice tada izlaze iz skroviata i pribli~avaju se uskim procjepima po kojima love. Po uzobalnim pliacima veliki rak kosma  vreba svoj plijen, a malo dalje od obale mo~e se naii i na manju murinu. Na pjea anim oazama se premjeataju ra~e i morski golubovi, privu eni obla iima pijeska koje podi~u trlje i fratri tra~ei akoljke u pijesku. Preostali, sjeveroisto ni dio otoka Bra a joa uvijek je neizgraen i doima se kao da je ovdje vrijeme odavno stalo. Kada se oplovi Ti ji rat, plitki istureni rt, isto no od Povaljskih Luka i u ljetnom periodu rijetko se susreu brodice, sve do Laaatne, krajnjeg sjeveroisto nog rta otoka obilje~enog obalnim svjetlom. Do Voaice, jedinog sigurnog sidriata na ovome dijelu otoka tek su dvije uvale, Klju na i Tatinja. Pred uvalom Voaica neobi an je manji klif koji se okomito ruai u more. Tu je i podmorski zid koji ljeti organizirano posjeuju ronila ki centri. Nedaleko te pozicije dno strmo ponire dublje od 60 metara. Susree se tu fratra, aarga, pica i zubaca. Po rupama je est ugor, a mo~e se naii i na murinu. Tijekom jutarnjih sati susree se kavala i zubatac, a na dubljim dijelovima u zidu se nailazi i na male jastoge. Riba se stalno premjeata te stvara neobi nu ~ivost. U odnosu na okolni akvatorij stvara se osjeaj kao da ste preneseni u neku drugu vremensku dimenziju& Odatle do Laaatne podmorje je stjenovito s rijetkim korama. Naizgled uski procjepi u tim korama i danas kriju po kojeg aarga i rjee kavalu. Kada se oplovi rt Laaatna obala je razvedenija, a dubine su manje. Gusto obraslo dno s procjepima i korama pru~a mnoatvo uto iata. Lumbraci i vrane se susreu posvuda, a esta je i salpa i pic. Ribe je najviae izvan isturenih rtova Planik i Sveti Rok. Podmorje na vrhu rta Planik dobra je ribolovna pozicija. Na sjevernoj strani se strmije ruai, te se nailazi na vee stijene oko kojih se zadr~avaju vrane, po koja kavala i salpe. U smjeru istoka podmorje je gusto obraslo svekolikom florom. Tu na ispaau dolazi salpa i komar a, a po malenim pjea anim oazama ruju trlje blatarice i fratri. Hrid Rudinica u uvali Sveti Rok udaljena je stotinjak metara od obale. Po gusto obraslom morskom dnu razbacano je mnoatvo manjih i veih stijena, a pli ine se pru~aju u smjeru istoka i jugoistoka. Ugora se ovdje nalazi u uzdu~nim procjepima u samom morskom dnu, a salpe i cipli se vei dio dana zadr~avaju po pliacima oko hridi. Nekada su na ovu pli inu dolazili kokoti koji bi kasno poslijepodne ispuatali svoje udne zvukove. Za tiha vremena su se neobi ni odjeci mogli uti po pustoj obali. Zalazili su u uvalu Sveti Rok esto i lubini kapitalnih dimenzija. Sjeam se dogaaja iz svog ranog djetinjstva. Bio sam s roditeljima na kupanju u toj uvali, kada sam u samom dnu uvale primijetio komeaanje rijetkih kupa a. Otr ao sam obalom do tamo i promatrao ogromnog lubina kako se vrtio uz samo dno. Onako velik i crn odozgo izgledao je kao kakav manji morski pas. Promatrali smo veliku ribu desetak minuta, nakon ega je sa dva sna~na zamaha repom nestala prema pu ini. Podmorje rta Sveti Rok najatraktivnije je na ovome dijelu otoka. Na dubinama od dvadesetak metara mnoatvo je odronjenog stijenja u gustim livadama posidonije. Susree se ovdje i komar u i aarga, a na dubljim predjelima se zadr~avaju i zubaci. Poseban je do~ivljaj prije zore ovdje roniti i zavirivati pod kamene gromade. Ponekad se mo~e nai o i u o i s velikom komar om koja se zavukla pod kamen u posidoniji. Jugozapadno od Sumartina, iza rta Studena, otok Bra  otvara posebno lijepo lice u podmorju. U uvali Vela Studena zbog mijeaanja mora sa bo atom vodom i podmorska flora i fauna su specifi ni. Izvan zapadnog rta uvale u estalo se susree lubin, a u uvali se zadr~avaju trlje, ov ice i komar e. Dvije najljepae uvale na ovom dijelu otoka su Zvirje i `piljice. Vee uvale Mala Hrvaska, Hrvaska i Konjska, s viae malih skrivenih ~ala, meu njima, prekrasna su odrediata koja je mogue dosei jedino morskim putem. Ovdje morsko dno ponire aljun anim terasama. Terase zavraavaju podmorskim pragovima koji su karakteristi ni po grotama pri dnu. Terasasta konfiguracija podmorja uzrokovala je i specifi an raspored staniata podmorske faune. To su u~a podru ja na kojima se podmorski pragovi stapaju sa pijeskom i aljunkom, ime zapo inje nova, dublja, podmorska terasa, koja stotinjak metara dalje zavraava novim pragom. Na pliim uzobalnim dijelovima tijekom dana se riba rijetko zadr~ava. Zbog toga su i obali bli~i pragovi uglavnom pusti. Tu i tamo se susree po neki akarpun, pirka, knezovi i sitniji labridi. Sredinom dana, kada bonacu zamjeni valovito more koje po inje pjeniti pod obalnim hridima i uzobalno podmorje o~ivi. Obali se tada pribli~avaju manja jata cipli, salpi i uaata, a za njima migriraju picevi i po neki aarag. Na onim, prvim podmorskim pragovima, tada se mo~e naii i na kojeg manjeg ugora. Nekada je podmorje na ovome dijelu otoka bilo bogato i koli inom i ribljim vrstama. Pri ao mi je o tome Zoran `tambuk  Gico, ~iva legenda meu podvodnim ribolovcima otoka Bra a. Po uzobalnim podmorskim pragovima obitavala su jata kavali, aargi, fratri i ov ica. Zubaci su bili redovita pojava, kao i jata komar i. Nisu bile rijetke ni kirnje, a na podmorskim zidovima su vrebale akarpine, dok su ugori znati~eljno izvirivali iz procjepa pri dnu podmorskih zidova. Nedopuateno koarenje u blizini obale i nekontroliran lov zagonicom potpuno su ovdje promijenili sliku podmorja. I danas se sjeam svog prvog zarona ovdje, prije gotovo tridesetak godina. Isplivao sam izvan zapadnog rta uvale Mala Hrvaska, te sam pred jednom veom grotom na dubini od 5 metara primijetio dvije velike kavale. Veli anstvene ribe zlatnih rubova peraja, od kojih je svaka bila te~a od dva kilograma, lijeno su lebdjele nad malenom pjea anom oazom. Zaronio sam prema njima. Promatrale su me djeli sekunde, nakon ega su lijeno otplivale u obli~nju grotu. Zavirivao sam u mra nu rupu nadajui se da u opaziti joa neku ribu. Slijedeeg jutra sam doplivao na istu poziciju s podvodnom lampom u ruci. Kavale su ponovno bile tu, samo su sada pred grotom lebdjela etiri primjerka. Tiho sam zaronio prema dnu pustivai ih da se povuku u svoje skloniate. Osvijetlivai lampom unutraanjost grote s divljenjem sam dvadesetak sekundi promatrao desetak velikih riba kako su lebdjele duboko u unutraanjosti grote. Uvala Konjska prepoznatljiva je po velikoj aljun anoj pla~i koju na zapadnom dijelu porubljuju crvenkaste polupeine, neposredno nad ~alom. Na veem dijelu uvale morsko dno je aljun ano. Podmorje je jednoli no, s rijetkom podmorskom florom. Na vanjskim rubovima uvale morsko dno ponire strmije, te se uz rijetke kamene odrone mo~e vidjeti pica, komar u, salpe i drugu ribu. Rt Biskup je stjenoviti klif neobi na oblika. Iz daljine podsjea na siluetu gorostasnog sveenika u mantiji. Pod klifom su kameni odroni koji i danas obiluju ribom, fratri, pici, salpe, aargi, po neka komar a, vrane i mnoatvo uaata. Nekada se ovdje nailazilo i na kirnju, gofa i licu. Zabilje~en je i susret jednog podvodnog ribolovca sa morskim psom modruljem neposredno pod klifom. Dok je izvla io iz rupe pogoenu kirnju nad glavom mu se iznenada stvorio morski pas modrulj. Ribolovac je naglo ispustio strijelu s kirnjom koja se zavukla nazad u rupu, a modrulj je nestao u plavetnilu. Dalje na zapad, iza rta Biskup uz obalni rub se aire pliaci. Hridi u podmorju smjenjuju se sa sve sitnijim sedefastim ~alom po kome se zadr~avaju kolonije morskih je~eva. Na nekim podru jima uzobalne pliine se pru~aju i stotinjak metara daleko od obale. Za lijepa vremena, u rano jutro s prove amca pogled se pru~a kao u akvariju. Mogue je primijetiti hitru komar u kako bje~i prema dubini, ili jata uaata koje lebde nad hridima. Ponekad se mo~e vidjeti neobi nu nakupinu volaka, koji se na ovome dnu sakupljaju radi mrijesta stvarajui velike grozdove. U akvatoriju ju~nih obala otoka Bra a prevladava bodljikavi volak, za razliku od sjevernih obala gdje prevladava kvrgavi volak. Kuica lijepog uvijenog oblika s naglaaenim karakteristi nim bodljikavim izraslinama po cijelom vanjskom dijelu ostavlja dojam kao da je ovdje zalutao iz dalekih, ju~nih, mora. Nekada se od ljubi astog sekreta volka dobivalo boju za tkanine. Pu~ ima ~lijezdu iz koje se posebnom preradom dobiva prekrasna grimizna boja. Za jedan gram iste grimizne boje trebalo je nekoliko stotina volaka. Izvaene ~lijezde stavljale su se u posude, solile i nekoliko sati dr~ale na jakom suncu. Zatim su se kuhale u kazanu na vatri koja se neprekidno odr~avala desetak dana. Tekuina bi postepeno od bezbojne postajala bijela, pa ~uta, zelena, plava i kona no crvena. Osim dobivanja boje za tkaninu, bodljikavi volak se nekada koristio i za izradu malih uljanica. Zlatni rat, jedna od najljepaih jadranskih pla~a, nekoliko stotina metara je dug sprud prekriven sitnim ~alom. Na ju~nom vrhu spruda se airi podmorska seka s procjepima i rijetkim grotama sa isto ne strane. Prevladava aljun ano dno ispresijecano sporadi nim grmovima posidonije. U manjem podmorskom zidu, sa isto ne strane spruda, u proljee se mo~e susresti ponekog aarga, fratre i uaate. Podmorje na ovome podru ju krase manji sprudovi s grotama. Nekada je ovaj akvatoriji bio vrlo bogat akoljkaaima. Sedamdesetih godina dvadesetog stoljea Boljani su ljeti ovdje redovito lovili kunjke (muaule). Dovoljna je bila maska s disalicom i om a napravljena od ~ice. Na dubini od 3  5 metara bi se u jednom zaronu sastrugalo i desetak ovih ukusnih akoljaka. Od akoljkaaa je na ovome podru ju u estala je i zakonom zaatiena periska, te divlja kamenica. Uz rt Drasina vezana je pri a o gorostasnoj hobotnici koja je ovdje viana po etkom XX stoljea. Prema pri ama o evidaca, tijelo golemog glavonoaca je bilo veli ine manje prizemnice, a krakovi dulji od 7 metara. Ribari su je prvi put primijetili jedne tihe ljetne noi kada se ukazala pod sviom. Nakon neugodnog bliskog nonog susreta hobotnicu se moglo primijetiti i za dana kako kao kakva kamena gomila vreba na morskom dnu. Nije zabilje~eno da je gorostasnu hobotnicu netko i ulovio. Nakon nekoliko godina je nestala. U podmorju iza rta Drasina ~ivopisne su hridi opasane aljun anim podmorskim nasipima. Prekrasan spektar boja podmorja, od svjetlo zelene do tamno modre, najizra~eniji je u mirnim jutrima ranog ljeta. Atraktivno podmorje se nastavlja sve do Vele Farske. `iri akvatorij Vele Farske nekada je bio posebno bogato ribolovno podru je. Lovilo se tu i jastoga i hlapa, a nisu bili rijetki ni aampjer ni kirnja. Danas se u ribolov ide iza rta Blaca. Tamo se u plavetnilu krije joa poneka akarpina, kavala i, danas sve rjei, aarag. Od rta Blacina glava prema zapadu neka su i danas najbolja loviata ribe. Grote, podmorski odroni i mnoatvo dubokih procjepa i danas kriju pored akarpine i murine i poneku kirnju. Zapadno od rta Blacina glava zapo inje podru je bivae vojne zone. Rt Blacina glava karakteristi an je po strmo polo~enim hridima visokim desetak metara. Ponegdje je neposredno pod obalom dubina vea od deset metara. Tu se po kamenim procjepima i danas skrivaju akarpina i ugor, a uz podmorske se odrone mo~e susresti kavalu i aarga. U uvali Kruaica veliki je vojni potkop. Nekada je slu~io kao priveziate vojnom brodu. Danas se potkopom koriste ribari koji tu sklanjaju brodice u periodima ja anja maestrala, a nou se prive~u dublje, uz ureenu obalu u unutraanjosti velikog tunela. Kruaicu na zapadu omeuje Zamorski rat. Iza Zamorskog rata se pru~a zapadnim vjetrovima otvorena uvala Lu ica, ali i duboka i mirna uvala Smrka, jedno od najsigurnijih sidriata za nauti are na ovome dijelu otoka Bra a. Od u estalih zapadnih vjetrova Smrku atiti istureni Gri~ev rt. Nakon Gri~evog rta ni~e se viae malih lijepih uvala, Mala Graka, Vela Graka, Gornji, Srednji i Donji Turski bok. `arag, nekada esta riblja vrsta u airem akvatoriju bivae vojne zone danas je gotovo potpuno iskorijenjen. Sjeam se kada sam ovdje ronio u ljeto 1995., bilo je to tada ribom najbogatije podru je airega akvatorija otoka. Zubatac, aarag, kavala, akarpina, komar a, lubin, fratar, pic, kantar, trlje kamenjarke& .. Gotovo da nije bilo plemenite vrste ribe koju se ovdje nije moglo zamijetiti. Nedorasli jastozi su izvirivali iz kamenih procijepa neposredno pod morskom obalom. Duboka uvala Maslinova danas je pretvorena u veliki riblji kavez. Kavezi su i pred ulazom u uvalu. Nekontrolirano izdavanje koncesija za ribogojilita na ovome dijelu bive vojne zone otoka Bra a predstavlja danas ekoloaki i turisti ki problem, koji je u visokoj mjeri devastirao izvornu vrijednost prirodnog ambijenta. Posebno su zabrinjavajue informacije o izglednom produljenju koncesija ribogojiliatima. Rt Zastup nekada je predstavljao zapadnu grani nu meu vojne zone. U itavom podru ju vojne zone bila je tada zabranjena plovidba na udaljenosti manjoj od 300 metara od obale. Iza rta Zastup je velika uvala Lu ice. Nedaleko isto nog rta prostrane uvale, pet metara pod morskom povrainom, u blizini obale podmorski je ulaz u najveu peinu u akvatoriju otoka Bra a. Za jutarnje bonace je mogue ve s povraine zamijetiti dva tamna otvora na morskom dnu. Vei otvor je promjera tri, a manji dva metra. Pod otvorima se zid peine okomito spuata do sedimentnog dna. Na morskom dnu u peini je razbacano mnoatvo kamenih gromada. Peina se u unutraanjosti ra va na dvije dvorane. Prva dvorana je aira, dok je druga manja i dublja. Zidovi dvorana i kamene gromade razbacane po morskom dnu sporadi no su obrasle divljim spu~vama, etinjaaima i mahovnjacima. Na dnu je i viae stalagnita, a u stropu peine nekoliko je manjih i veih sifona. Krajevi sifona zavraavaju negdje na kopnu. Iako su u ovakvim, velikim, peinama primjerci podmorske faune rijetki, u ovoj peini to nije slu aj. Ponegdje se mo~e zamijetiti ticala malih jastoga dok izviruju iz procjepa i udubina u stijeni, a ponekad je mogue vidjeti i hlapa. U nekom od veih procjepa u dnu peine se esto krije ugor. Da bismo ga osvijetlili potrebna je sna~na podvodna svjetiljka. Najvea atrakcija podmorske peine u Lu icama je mogunost susreta sa gofovima. Tijekom kolovoza i rujna gofovi se zavla e duboko u unutraanjost peine. Naj eae su to odrasli primjerci, a mogue ih je susresti sredinom dana. Ukoliko osjete pribli~avanje ronilaca u airokom luku proaetaju iz dubine peine prema izlazu. Zapadno od Lu ica je rt Hum iza koga je uska i duboka uvala Osibova. Uvala je nekada bila dobro ribolovno podru je, poglavito njeni vanjski rtovi. S unutraanje strane isto nog rta u podmorju se smjenjuju vee grote i nekoliko odrona. I danas se na tome podru ju mo~e vidjeti lijepe trlje kamenjarke i fratre, te po nekog aarga. Nedaleko zapadnog rta uvale u podmorju je rupa koja se airi u dvostruko morsko dno. U tami dugih pjea anih hodnika krila su se nekada jata kavali. Rano ujutro i kasno poslijepodne par primjeraka ovih prekrasnih riba napuatalo bi svoje skloniate i lebdjelo nad airokim i mra nim otvorom. Do rta Kobila, jugozapadnog rta otoka, joa je jedna vea uvala, Borova. Potpuno je otvorena ju~nim i zapadnim vjetrovima. `iri akvatorij uvale i danas je dobro ribolovno podru je. Na rtu Kobila neobi ne su hridi koje vire iz mora. Oplovljavanjem rta otvara se panorama Splitskih vrata, u kojima dominira svjetionik Ra~anj. Dalje, prema sjeveru u podmorju prevladava muljevito dno u kome su danas morski stanovnici vrlo rijetki zbog gustog pomorskog prometa tijekom cijele godine. U svom podmorju otok Bra  nudi jedinstvo razli itosti, od plitkih gusto obraslih oatrih hridi, do mra nih grota, koje svojim oblicima podsjeaju na vulkanske stijene. Nekontroliran ribolov, od strane profesionalnih ribara, koara, te stalna uporaba zagonice potpuno je promijenio strukturu ~ivotnih zajednica u podmorju. Ne~eljene posljedice su vidljive i u akvatoriju ribogojiliata. Usprkos svemu tome podmorje Bra a i danas je veim dijelom zanimljivo i atraktivno ronila ko odrediate, tu, na korak, od civilizacije. Bra ki svjetionici Sveti Nikola i Ra~anj Bra , usprkos injenici ato je najvei dalmatinski otok krase samo dva svjetionika. Ra~anj na njegovom jugozapadnom dijelu i Sveti Nikola na sjevernoj obali, u neposrednoj blizini najveeg oto nog kamenoloma, u Pu iaima. Jedan od razloga zbog koga je austrijski Ured za sigurnost plovidbe na Bra u predvidio izgradnju tek 2 svjetionika jest injenica ato je ukupna povraina otoka od 394,6 kvadratnih kilometara razvu ena na svega 175 kilometara obalne crte, krai rtovi i manji broj zavu enih uvala, u odnosu na obli~nje Hvar i Kor ulu. Elipsasti oblik otoka, s rijetkim pli inama karakteristike su koje odgovaraju i nauti arima po etnicima. Danas dobra pokrivenost oto nih luka obalnim i lu kim svjetlima dopunjuje osjeaj sigurnosti tijekom none navigacije. Svjetionik Ra~anj je izgraen u Splitskim vratima zbog pomorskog prometa koji je oduvijek tu bio intenzivan. Jedan od razloga izgradnje svjetionika Sveti Nikola na zapadnom rtu Pu iake uvale je najvei oto ni kamenolom koji se nalazi na suprotnom, isto nom rtu uvale. Svjetionik Sveti Nikola sa pripadajuom, malom, svjetioni arskom zgradom izgraen je 1882. godine, od kada i nou njegov svjetlosni snop navodi brodove koji dolaze krcati bra ki kamen. Iz svjetioni arske zgrade je po etkom devedesetih godina XX stoljea povu ena posada, nakon ato je svjetlosni ureaj automatiziran. Na rtu pod svjetionikom mali je betonski pristan od koga stepeniate vodi pravo u dvoriate. etverokutna kamena kula s galerijom i malom kupolom svjetionika okru~ena je kamenim zidom i lijepim dvoriatem. Unutraanjost svjetioni arske zgrade iznosi 58 etvornih metara. Prostor je organiziran kao mali dvosobni stan. U dvoriatu svjetionika, odakle puca pogled na kamenolom iz koga je vaen i kamen od koga je izgraen, mala je kapelica. Ponekad, u zimska predve erja tu se mo~e vidjeti ~ensku siluetu. Zadr~ao se obi aj da majka, ili supruga, pomorca koji prvi put zaplovi izvan Sredozemlja ovdje doe moliti za sretan povratak mornara. Svjetioni arska zgrada je danas zatvorena vei dio godine. Lanterna o~ivi tijekom ljeta, kada ovdje borave zaposlenici Plovputa. Pri a vezana za svjetionik Sveti Nikola kazuje kako se planiralo, zbog obli~njeg kamenoloma, izgraditi monumentalno kameno zdanje. Predvidjelo se za izgradnju velikog svjetionika anga~irati radnike iz kamenoloma, no kako su u predvienom periodu izgradnje isti bili zauzeti ugovorenim poslom, od prvotne ideje se odustalo, te je izgraen tek manji svjetionik. Planiralo ga se naknadno dograditi. To se, pak, nikada nije dogodilo te je pred najveim bra kim kamenolomom i danas stari Sveti Nikola, jedan od najmanjih jadranskih svjetionika. Pomorski svjetionik Ra~anj je sa aspekta sigurnosti plovidbe u akvatoriju isto nog dijela Jadrana jedan od najva~nijih. Gust pomorski promet u Splitskim vratima posljednjih godina se i poveava sve veim brojem nauti ara koji plove tijekom itave godine. Izgraen davne 1874. godine, svjetionik Ra~anj je od mora udaljen tek dvadesetak metara. Kameni zid koji opasuje njegovo dvoriate esto ispire morska pjena. Zapadni vjetrovi su ovdje posebno izra~eni i stvaraju sna~ne valove. Najljepai do~ivljaj na ovom svjetioniku su ljetna predve erja. Tada pred njim po moru klize desetci jedrilica. Prije nekoliko godina svjetionik je i cestovno povezan s Milnom. Osmerokutna kula svjetionika izgraena je na pro elju zgrade. Svjetlo je na nadmorskoj visini od sedamnaest metara. U prizemlju svjetionika je osamdesetak etvornih metara stambeno-radnog prostora. Tu borave svjetioni ari profesionalci koji se smjenjuju svakih 15 dana. Lijepa kamena terasa okru~uje svjetionik i najbolje je mjesto za promatranje zalazaka sunca dok nestaje tamo na pu ini, prema oto iu Jabuci. Svjetionik s jugoisto ne strane okru~uje ureeni vrt u kome svjetioni ari ve generacijama uzgajaju povre. Svjetionik je danas priklju en na elektri nu mre~u, a cisterna osigurava dostatne koli ine vode. Danas svjetioni ari na Ra~nju u~ivaju puni komfor i blizinu civilizacije, ali i ponekad nama svima toliko potrebitu osamu, s pogledom na pu insko prostranstvo. ^`  " 2 R x6@"!""""#''D(T() ****+&+,,./"/6//t000021@102B2233(3@3R333`4z4x9999:.:|::H>\>R?`???@@AAAEE]66] 5CJ\`.024^`b  dfh""''.22Z9\9??dh$dha$$a$$a$EEEFFG.G I.I0JNJ,N>NNNO$OOOHPXP\PjPPPPPT UVUdUUU.V@VVVWWWX2X>XnZxZZZ^^BbDb^brbeeeefff"fJfdf(h6hHґ"Tdʕڕ6Dƙԙ ֛ ܜ8Nbx|ʟ@LLb,DPnƤ֤ܤޤ 66]c0>Xt~ĭح2Jp0Fhx޲l~ܺ>L*Pb:Lt r(&@Z^BRVX]aJCJ66]`ĭjlĺƺ\^prt^X$dha$X66]6],1h. A!"#$%  i8@8 NormalCJ_HaJmHsHtH:@: Naslov 1$$@&a$ 5CJ\B@B Naslov 2$$dh@&a$ 56\]6A@6 Zadani font odlomka4B@4 Tijelo teksta$a$r/01\] TUnST$$s(00H6I6<<==??EEHHKKMMNNQQgSUUXX[[]]__aaabbbffPgMjjlklll r000000000000000000000000000000000000000000@0000000000000000000000000000000000E|Xuxz{}?ĭvy|w nuw~9?UZ< @   w  s | + 0 ; @ P U xqw% y:ACJ0;[`ci">H< C !!!!""""#"###%%@%J%%%%%.&5&C&J&'"'$'(''' ()(}((((()))))))))****B+K+[+c+////0000J1Q1222&282?2A2H24455555566177797>7)828W8`8889 9[9a9::<<j=n=?>C>L>Q>>>P@Z@@@BBDDF#FFFFF[GeGGGGGGHKHQHHHJ JJKKKKKKLnLuLLLLLLLMMMMMMNNNNOO O&O>OHO`OhOOPPP(P1PPPPP QQQ'QSQXQ_QdQQQQQWRaRrRwRyRRRRU UUU[VeV'W2W?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry FH,1Table;!WordDocument.SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjkObjectPoolH,H,  FDokument Microsoft Worda MSWordDocWord.Document.89q