ࡱ> q`~bjbjqPqP .::`]%4(84x<^x"uuu7;9;9;9;9;9;9;B>h@9;uuuuu9;2<888ux7;8u7;888 `&Z38;H<0x<8,A{7,A88P,A8uu8uuuuu9;9;E8juuux<uuuuD Ivo Jadreain i Zdenka Matek `mit Ljudmila Petruaevskaja, Svoj krug: pripovjeda ica  iz podzemlja Pri ina podpol'ja kroetsja v uni to~enii very v oba ie pravila. F. M. Dostevskij Uzrok podzemlja skriva se u ukidanju vjerovanja u opa pravila. F. M. Dostoevskij Spajanje kontrastnih govornih stilova, s naglaskom na gradski  folklor odnosno jezik urbane gomile, glavna je odlika pripovijedanja u Petruaevskaje. Tako je i u pripovijesti Svoj krug (1988.), u kojoj pripovjeda ica, mlaa ~ena nezavidna socijalnog statusa, izla~e svoju ~ivotnu pri u, svojevrsnu suvremenu (post)sovjetsku ispovijed  iz podzemlja . Pojmovi  novi realizam ili  postrealizam (N. Lejderman),  neotradicionalizam (I. Tjupa),  transmetarealizam (N. Ivanova) ozna avaju novi tip kulturne spoznaje nastao zbli~avanjem tendencija postmodernizma i realizma. Taj novi tip poetike jasno se ia itava u tekstovima Ljudmile Stefanovne Petruaevskaje. Rusku odnosno sovjetsku kulturnu javnost iznenadila je Petruaevskaja 1972. objavivai u asopisu  Aurora ( Avrora ) minijaturu Preko polj ( erez polja) i pri e Pripovjeda ica (Rasskaz ica) i Klarisina pripovijest (Istorija Klarissy). Za rusku knji~evnost bila je to proza dotad neuobi ajene teme i grae, posve novog literarnog iskaza. Nedugo zatim, 1975., piae jedno inku Ljubav (Ljubov') koja se nakon objavljivanja u asopisu  Kazaliate ( Teatr ) izvodi na sceni  Taganke ( Teatr na Taganke ). Postaje jedna od vodeih dramskih autorica, afirmirana i u Europi. Prozi se Petruaevskaja vraa 1988. pripovijeau ili, to nije, kratkim romanom Svoj krug (Svoj krug). Taj emo tekst pokuaati analizirati s obzirom na aspekt pripovjeda a, to nije: pripovjeda ice (ujedno i junakinje). Koliko god Petruaevskuju  koju ve svrstavaju u klasike ruske knji~evnosti  u prvom redu promatrali kao tvorca iznimnog, osebujnog pjesni kog izraza, ne mo~emo izbjei injenicu da tu poetiku bitno odreuje njezina rodna pripadnost. Ovdje mislimo na specifiku motriata i dominantnu poziciju s koje se gotovo uvijek izla~u pri e Petruaevskaje  poziciju ~enskog  ja . Petruaevskuju mnogi smatraju za etnicom ruske  ~enske proze , ruskog  ~enskog pisma . T. A. Rovenskaja isti e kako je specifi nost ~enske proze u tome ato ona  rjeaava itav kompleks idejno-estetskih zadataka (prema T. Meleako). Osim problema samoidentifikacije Rovenskaja navodi probleme nadvladavanja kulturno-ideoloakih stereotipa i vlastitih kompleksa. Potraga za takozvanim materinskim jezikom takoer predstavlja ne manje va~an zadatak. Novi socio-ekonomski uvjeti suvremene Rusije u velikoj mjeri odreuju polo~aj ~enske populacije. Pripovjeda ica Petruaevskaje koja tu populaciju predstavlja urbana je, uglavnom mlaa ~ena sovjetskog i postsovjetskog doba, nezavidnog, perifernog socijalnog statusa, nezadovoljna, potiatena, inertna. Posvemaanja ekonomizacija zahvaa i njezin jezik: naizgled banaliziran i ni po emu poseban, on se odlikuje minimalnim brojem ~argonizama, akrte je sintakse i siromaana leksika, reducirane metafori nosti i liaen bilo kakvih ukrasa, dokraja pojednostavljen i ogoljen. To je razgovorni jezik urbane svakodnevice u kojem, budui da naratorica prepri ava dogaaje, prevladava neupravni govor i pokoja replika umjesto dijaloga. Stilski eklekticizam odnosno spajanje kontrastnih govornih stilova, s naglaskom na gradski  folklor , na jezik urbane gomile, glavna je odlika pripovijedanja u Petruaevskaje.  Nigdje nema 'velikih' ili makar 'lijepih' rije i , isti e V. Rister (1975: 32), ali jezik koji opisuje okrutnu ili tjeskobnu stvarnost i ne mo~e biti  lijep . Pripovijedanje u Petruaevskaje mo~e se nazvati skazom (rus. skaz, hrv. kazivanje), premda to nije ona vrsta skaza kakvog nalazimo u ruskih pisaca 19. stoljea (Gogol', Leskov) niti njegov modificirani oblik, kakvo je oponaaanje usmenog govorenja u ruskoj prozi 20. stoljea (Aksenov). Nasuprot stilizaciji, baziranoj na odreenom literarnom stilu, skaz je usmjeren na izvanknji~evne ~anrovske i govorne forme, i suvremeni je, ~ivi monoloaki govor pripovjeda a. M. Babaev, na primjer, pozivajui se na formaliste, razlikuje li ni i bezli ni skaz u Petruaevskaje, isti ui kako u nje ipak prevladava bezli ni skaz, pri a, tj. kazivanje u kojem nema osobne pripovijesti kaziva a; ujemo njegov glas, ali on pri a o drugima. Prihvatimo li ovu distinkciju, mo~emo zaklju iti da se u Svom krugu dominantni li ni skaz (osobna pripovijest) preplie s bezli nim skazom (pripovijest o drugima). Autorica koja sebe naziva "pripovjeda icom iz gomile" (ato predstavlja literarnu masku) jednom je izjavila: "Stojimo stisnuti u gomili. Gomila govori. Ona nema snage suzdr~ati se i govori, govori, govori. Nikamo ne zove, ne vodi & O naa veliki i silni, pravedni i slobodni razgovorni, on melje ato dospije, ali nikad ne la~e. I nikada on, taj jezik, nije prljav" (G. G. Pisarevskaja 2003: 327-328). Upravo tako, bez suzdr~avanja, u bujici, nemarne u odnosu na gramati ku korektnost ili stilsku profinjenost (dapa e, i uz koriatenje vulgarizama, poput  izmet  dermo ili  prdjeti  perdet'!), gomilaju se fraze naratorice Svog kruga, prezisiene zbivanjima i likovima. Kadato one zbog iznoaenja svojih i tuih najintimnijih detalja, prepri avanja i komentiranja epizoda iz svog ~ivota i tuih ~ivota grani e s bapskim tra anjem, ogovaranjem, brbljarijom, ato, opet, pripada dijelu urbanog folklora. Iz tra a, napokon, mogu nastati spletke, tra  mo~e dovesti do skandala, izazvati stvaranje situacije koju je tra erica isplanirala. Plan ostvaruje i pripovjeda ica-junakinja Svog kruga koja s pouzdanoau ra una na potporu ljudi iz kruga koji e pripomoi ostvarenju njezina plana  oni e, potaknuti interesima odr~anja kruga i njegova u vraenja (a ne potaknuti emocijama) naposljetku udomiti sina-siro e omrznute im osobe. Proza Petruaevskaje nema samo razgovorni, nego i ispovjedni karakter. Tako i Svoj krug pripovjeda ica po inje kao ispovijed koja podsjea na po etak ispovijedi u pripovijesti Zapisi iz podzemlja (Zapiski iz podpol'ja, 1864.) F. M. Dostoevskoga. `toviae, ono ato nije artikulirala pripovjeda ica Petruaevskaje, u inio je pripovjeda  Zapisa, nazvavai sebe  neprijatnim brbljavcem :  Ali ato initi kad je stvarni i jedini ~ivotni zadatak svakog pametnog ovjeka brbljarija, to jest namjerno presipavanje iz pustog u prazno (1989: 464). Patnja koju trpe svakodnevno zbog pripadnosti socijalno uni~enoj veini sudbina je koju dijele pripovjeda i-junaci (u stvari: antijunaci) obaju tekstova. Nemirenje s takvim stanjem raa bunt u njima, ato rezultira neobi nim ( ak i paradoksalnim) i nehumanim situacijama u koje dospijevaju junaci i u koje oni sami uvla e druge likove. To stanje Dostoevskij opisuje kao  tragizam podzemlja , a ono se sastoji  u trpljenju, u samopogubljenju, u spoznaji boljeg i u nemogunosti njegova ostvarenja (prema V. `klovskij 1974: 286). Tako nastaje, kako je naziva L. `estov,  filozofija robije, beznaa, filozofija podzemnog ovjeka .  Meni ne daju& Ja ne mogu biti & dobrim! , rije i su kojima svoju nemo iskazuje junak u drugom dijelu Zapisa (U povodu mokroga snijega  Po povodu mokrogo snega), obraajui se Lizi (1989: 545). Premda junakinja Petruaevskaje ne razmialja u kategorijama dobra i zla, mogue je zamisliti kako ona, u nekoj od kriznih situacija, izgovara sli nu re enicu (jer se i ponaaa u skladu s njom). Nesigurnost junakinje ista je ona nesigurnost koju osjea osiromaaeni srednji stale~ sovjetskog, a zatim, od devedesetih godina proalog stoljea, i postsovjetskog doba, kad se raspada ideologija koja je sna~no utjecala na sve segmente sovjetskog druatva.  Podzemni paradoksalist buni se protiv pozitivisti ke apsolutizacije prirodnoznanstvenih metoda koje odreuju zakone ovjekova postojanja. Po etkom aezdesetih godina devetnaestog stoljea, kad i nastaju Zapisi, te teze u svojoj ideologiji razvijaju ruski revolucionarni demokrati odnosno N. G. erniaevskij u teoriji  razumnog socijalizma (v. A. V. Arhipova, N. F. Budanova, E. I. Kijko u: 1989: 766). Joa u Zimskim zabiljeakama o ljetnim dojmovima (Zimnie zametki o letnih vpe atlenijah, 1862.-1863.) Dostoevskij postavlja polemi ku tezu da socijalizam ne mo~e biti ostvaren prema na elu razumnog dogovora li nosti i druatva u skladu s formulom  svatko za svih i svi za svakoga :  Ne, ovjek ne ~eli ~ivjeti prema takvim prora unima (& ). Njemu se ini da je sve glupo, da je to tamnica i da mu je po svome bolje, zato ato ima potpunu slobodu (F. M. Dostoevskij 1989: 431). itav prvi dio Zapisa (Podzemlje  Podpol'e) razvija tu misao:  Svoje vlastito, hotimi no i slobodno htijenje, svoj vlastiti, makar najdivljiji hir, svoja uobrazilja, razdra~ena ponekad ak do ludila  eto, to sve i jest ta sama, propuatena, najpovoljnija pogodnost koja se ne uklapa ni u kakvu klasifikaciju i zbog koje svi sustavi i sve teorije stalno odlete k vragu (469-470). Nastao viae od stoljea kasnije, svijet teksta Petruaevskaje jednako tako je svijet postojanih mijena i naruaene harmonije, poremeenog sustava vrijednosti. U svijetu u kojem se junaci osjeaju otueni, zato eni, makar se i sami svjesno zarobljavali u svoje uske krugove, nepovratno je izgubljeno  vjerovanje u opa pravila . Usporedimo u Dostoevskoga:  Ja sam ovjek bolestan & Ja sam zao ovjek. Neprivla an sam ovjek (1989: 452). U Petruaevskaje:  Ja sam ovjek surov, okrutan, uvijek sa smijeakom na punim, rumenim usnama, uvijek s podsmijehom (1998: 323). Oboje zauzimaju obrambeni stav, kao da pred itateljem po inju igrati zadanu si ulogu. I jedno i drugo su, kao autsajderi s dna hijerarhijske ljestvice ili  s praga (M. Bahtin), izrazito ironi ni, cini ni i sarkasti ni. Meutim, za razliku od junaka Dostoevskog, ambivalentnog i nesigurnog u svoje postupke koje stalno, u svojevrsnoj unutarnjoj dijalogizaciji (odnosno u polemici s nepostojeim sugovornikom) preispituje, pripovjeda ica Petruaevskaje predstavlja se kao sigurna, stabilna, ak i prepotentna:  Ukratko, nije to za moj mozak, a ja sam vrlo pametna. Ono ato ne shvaam, to i ne postoji (1998: 323). Ona je i nepokolebljivo prakti na i pragmati na, s dobro razraenim planom. Dostoevskijev antijunak neprestano se obraa itatelju kao svojevrsnom sucu, pripovjeda ica Petruaevskaje pak ne izra~ava ~elju da bilo tko drugi ocjenjuje njezine postupke jer ni ona ne sumnja u njih; ona ih jednostavno prepri ava kao neato ato se mora prihvatiti kad se ve  slijedom okrutne ~ivotne logike, a bez ovjekova utjecaja  dogodilo. Ona surovo razbija iluzije, bespoatedno stvari nazivajui pravim imenima. Pripovjeda  Dostoevskoga ipak zadr~ava svoj dio snova, i u podzemlju ostajui zaljubljen u maatu o nedosegnutom i nedosti~nom idealu.  O igledno je , meutim,  da nema drugog puta k istini do puta koji vodi preko robije, podzemlja , isti e L. `estov i efektno poantira:  Ali zar svi putovi k istini nisu podzemni? I nije li svaka dubina  podzemlje? Pripovjeda ica Petruaevskaje, kako smo ve naveli, ujedno je i glavna junakinja i sve dogaaje i likove upoznajemo isklju ivo s njezina motriata, motriata koje je neupitno, dok autorsko motriate potpuno izostaje. Druk ija je pozicija autora u Zapisima iz podzemlja  on intervenira u tekst utoliko ato nas u nj uvodi komentarom o izmialjenom junaku, "jednom od karaktera proteklog vremena", a zapise uvjetno zavraava napomenom kako to nije njihov kraj, "ali nama se ini da se ovdje mo~emo zaustaviti  (1989: 550). Kako naratorica Petruaevskaje ima apsolutnu vlast u pripovijedanju, njezina vizura je dominantna i zato ne smije postojati nikakva sumnja u vjerodostojnost njezina iskaza. Ich-forma sa svojim aspektom prisnosti samo poja ava dojam istinitosti ili vjerojatnosti ispri anog. Budui da pripada svijetu teksta, mo~emo je odrediti kao dijegeti nu pripovjeda icu (prema Platonovu terminu koji je reaktualizirao G. Genette). Smatramo da je njezino stajaliate dvostrano: ona najprije dijeli istu opstojnu razinu s likovima, a zatim o sebi, njima i zbivanjima pripovijeda s odreene prostorno-vremenski nadreene razine. Upravo zbog toga je ona unutardijegeti na i izvandijegeti na. Kako je ona istodobno i lik u zbivanju i svjedok zbivanja o kojem pripovijeda, mo~emo je nazvati homodijegeti nom, a s obzirom na to da je glavni lik  i autodijegeti nom (v. V. Biti 1997: 320-321). Mogue je zapaziti razliku u na inu na koji pripovjeda ica izla~e zbivanja iz svog kruga. U prvom dijelu ona svoje iskaze ni~e u dugim slo~enim re enicama sastavljenima od nekoliko jednostavnih, kratkih (su)re enica koje bi mogle funkcionirati samostalno:  Kod Mariae se petkom okupljaju gosti, dolaze svi, a ako netko ne doe, zna i da ili ga kod kue ne puataju, ili ga sprje avaju kune okolnosti, ili ga jednostavno ne puataju k Mariai, ili ga sama Mariaa ne puata, ili itavo srdito druatvo: kao ato dugo nisu puatali Andreja koji je u pijanom stanju tresnuo Ser~a po oku, a Ser~ je kod nas neprikosnovenost, on je naaa dika i veli ina, on je, na primjer, odavno izra unao princip leta leteih tanjura (isto). Meutim, kratke su re enice ovdje povezane u veu cjelinu uz pomo veznika, vezni kih rije i i zareza. Na taj se na in itateljeva pa~nja odr~ava a ton pripovijedanjaBDFvf h ӳo^oRC4C4Ch4h1DCJaJmHsHh4hZCJaJmHsHh4h4CJ\aJ h4hCJOJQJ^JaJ h4h4CJOJQJ^JaJ h4h1DCJOJQJ^JaJh4h`\h4h`5RHbh4h5OJQJRHb^Jh4h5OJQJ\^Jh4h56OJQJ^Jh4h5OJQJ^Jh4h5\h4h5h4hOJQJ^JBFh N 6$H"$dh`a$gd $dha$gd$a$gdO?$a$gdO? $^a$gdO?$a$gd`$a$gd2|  4 H t (6t&*@RTrt 0^04FŸꢪ۪ې h4h"Y} h4hv-lh4hZCJaJh4hZ6 h4hZ h4h9poh4hOJQJ^Jh4h"Y}6 h4h4 h4h_h4h6 h4h1D h4hh4h`CJaJmHsH5 hl:  $:>@JLX\^D 6HVXV0p  ! !!!!ɽɰɬɬɤɝɤɒɒɒɤɒhh hih_ hRehReh_hLuh`jhih0JUh%4hO?h hihjh4h0JU h4hO" h4hi h4h&@+ h4h h4hj0 8!!D"F"H"`##$$$$ %&%(%F%H%P%T%V%X%b%j%n%x%%%%%%\&&&$'4'8'L'N'P'b'd'''''''("(4(:(")Ľٵģٵٛٓننh&@+hZ h\h0h\hPrh6h`h`6 h&@+6 h`6h0h6 h&@+hh`hO?jh0h0JU h0hh{0hB*phh{06B*ph hihh2")*)8)J)))*****++,+8+@+B++++++,B,D,t,,....///080D0`0d0r0000(11122z33334ؿؿନଋਇhmu>h9pohh6hqh6hh0JhE hhjh0JU\hPrh6\ h\h0h6\h0h\hhTSh6h&@+ h0hhQ5Vh64H"+86n:dDBNP ^hް((p$dh`a$gdiZ$dh`a$gd_$dh`a$gdm:$dh`a$gd$,$dh`a$gdE$dh`a$gds8$dh`a$gd$dh`a$gd`4484:4N4Z45264686666z777777&848H8v888888909b9ǶǪǶǐrrarRrhn#ShKB*OJQJph h2hhdv6B*OJQJphhn#Sh#EB*OJQJphhn#ShdvB*OJQJphhEB*OJQJphh2h6B*OJQJphh2hB*OJQJph hn#Sh6B*OJQJphhn#ShB*OJQJph%hn#ShB*OJQJmH phsH hh6h hhhdvb999:h:l:n:,;F;R;T;;;;z==R>>>>>>P?ô|pdYNC< hNyhm:hNyhm:OJQJhNyh9poOJQJhNyhuOJQJhm:B*OJQJphh}sB*OJQJph!hn#Sh0JB*OJQJphhj0 B*OJQJphhn#ShB*OJQJphh9poB*OJQJphhn#Sh~vB*OJQJphhn#ShB*OJQJphhn#Sh<B*OJQJphhn#Sh#EB*OJQJphhn#ShK7B*OJQJphP?R?T?V?X?p??$@0@2@4@d@j@@@@nAAABBB&B,B0B\B^B`BbBzBBBBtC߽ԛߐzrkg`\khO? hNyh$,h&@+ hNyh_hEOJQJhNyhZOJQJhNyhGOJQJhNyh9cOJQJhNyh:OJQJhNyh<OJQJhNyh<6OJQJhNyh}s6OJQJhNyhuOJQJhNyh{kOJQJhNyh}sOJQJhNyh}s5 hNyh}s hNyh9po!tCC0D\D^DbDdDfDDDD>E~EE FFFGGGGG:HXHHHIIJ2JJʿyqyqyjyjc\UN hNyh2. hNyh hNyhW hNyhQv hNyhn#ShNyhad6 hNyhad hNyhuhNyhO"OJQJhNyh6OJQJhNyh9poOJQJhNyhOJQJhNyhZOJQJhNyhuOJQJhNyh_OJQJhNyhm:OJQJhEh_OJQJ hNyh$, hNyh_ hNyhZJJJKK*K,K>KDKbKnKrKKKKKN@NBNNNNNNO:OONOOOOO8PP¾ݷ򚓌yr h_h_ h_hh} hEhf h_hZp h_hWjhNyhZp5 hNyhs8 hNyhZp hNyhx hNyhWhO?hNyhQv6 hNyh<hNyh2h6hv-l hNyh2h hNyh hNyhWj hNyh2. hNyhQv,PPPPhNyh0J hNyh. hEhv-l hNyhh_hN|OJQJ^J h_hWj>6W8W9 :@C3: @0AA:07G8F0 87 ?>4?>;LO !>2<5I5=85 :>=B@0AB=KE @5G52KE AB8;59, A 0:F5=B>< =0 3>@>4A:>9 D>;L:;>@ B.5. O7K: C@10=>9 B>;?K, >A=>2=0O E0@0:B5@8AB8:0 @0AA:07K20=8O C 5B@CH52A:>9. "0:>9 A;CG09 8 2 ?>25AB8 !2>9 :@C3 (1988 3.), 2 :>B>@>9 @0AA:07G8F0, <>;>6020O 65=I8=0 ?;>E>3> A>F80;L=>3> AB0BCA0, 87;0305B A2>N 687=5==CN 8AB>@8N, A2>5>1@07=CN A>2@5<5==CN (?>AB)A>25BA:CN 8A?>254L 87 ?>4?>;LO. Izuzmemo li autori ine suvremene bajke, kako ih naziva,  za djecu i odrasle (Lingvisti eskie skazo ki i ciklusi: Ne elove eskie priklju enija, Priklju enija Barbi, Priklju enija s volaebnikami, Priklju enija ljudej, Korolevskie priklju enija), ili romane s nadrealisti kim elementima (Nomer odin, ili v sadu drugih vozmo~nostej i Dikie ~ivotnye skazki). U ~anru bajke, u apsurdisti koj maniri, napisane su i Skazki dlja vsej sem'i (1993.).  M. Medari poziva se na onaj poznati kalambur iz povijesti ruske knji~evnosti:  Naime, ako je istina da je sva ruska knji~evnost izaala ispod Gogoljeve Kabanice, onda je istina i to da je sva recentna ~enska proza u Rusiji izaala ispod suknje Ljudmile Petruaevske (2001: 149).  Upravo je zbog prikazivanja mra nih strana, u prvom redu sovjetske, zatim postsovjetske stvarnosti, skovan pojam ernuha koji se esto krivo pripisuje poetici Petruaevskaje. Crne sovjetske realije sedamdesetih i osamdesetih godina proaloga stoljea u Petruaevskaje su tek materijal koji se podvrgava preoblikovanju, dok je mitologizacija autori in centralni postupak, suprotstavljen realisti koj tipizaciji (usp. Lipoveckij). Netradicionalnu "drugu" prozu Petruaevskaje karakterizira i orijentacija na za udnost, na neobi nost, nadrealnost situacija (ma koliko pripadale stvarnosti) u kojima se zatje u ljudi, gotovo predodreeni prilagoavati im se svakodnevno.  U skladu s tim, pripovjeda ici bi viae pristajao naziv  kaziva ica (rus. skazitel'nica, skazo nica), osobito prikladan za pripovjeda icu Petruaevskaje devedesetih godina, pripovjeda icu bajki (rus. skazka).  Isti postupak koristi Petruaevskaja u pripovijesti Vrijeme no (Vremja no '), uvodei itatelja u tekst objaanjenjem o primitku tueg rukopisa (v. u 1989: 323).  Kako je naratori ino motriate dominantno, upitno je koliko su vjerno i objektivno reproducirani tui iskazi.  J. Wall naglaaava da kronotop kruga u Petruaevskaje prije svega zadobiva zna enje simbola bezizlaznosti ovjekova postojanja (1993: 125-126).  Rije  pretpripovijest rabimo uvjetno: kao ato ne postoji pretpripovijest, nema ni postpripovijesti. Svoj krug bi se, slijedom takve logike, mogao nazvati prepri anom meupripovijeau.     PAGE  PAGE 1 Plܟ|֣LԦnp*BbtvJĮ(@B~°ʰ̰԰ڰܰް\رڱܱ8|$&>hDhB*phhB*phh`h6hIdh6 hh hIdhhj0 huhih6hih\ h\jh0JUh hih hihiZ;>@0̶ظ $&RVĹXvƺƼ$8pt(<xp"$,ƾƲ񫣫hvh\ hvhh7rh6h=hTSh6 h7rhjhih0JU h4hIdhId h4h h5hhiZ hih@pp&(*,.02@B ZgdTogdO"$a$gd $dha$gd$dh`a$gd,2@~(*2~02@BDZ ,.0Ɲᙑ|hh\jhhU\ht.ht.6ht. hihTohih0JjhihUjhihUhTo hTFhhIdh@h6hO"hhih6 hihhh5h`.hjlln((PRttüôíåÝwph`hhTFh\hih\ h7z\]hhmHsHhhh6hh6 hhhmHsHh@h6 h@Achhih6 hihhhh\ hTo\ h\hh0J\jhhU\jhhU\$ZnpHJVXZ^`b$a$gd$^`a$gdO"gdgdO"gdO"BDF2hj ŶūŝŌńxjhTFh56CJaJhTFh5CJaJh7)h6hih6hih0JjhihUjhihUhTo hihh hih hTo\hih0J\j:hihU\hih\jhihU\& H`vHRTVX^`bTVZ\d٪wshhihmHsHh. h7zhB*phh7zB*phh7zh7zOJQJ] hih h6hL>h6hht.5CJaJhTFh0J5CJaJ&jhTFh5CJUaJhTFh5CJaJ jhTFh5CJUaJhTo5CJaJ'bdXn$a$gdgd$a$gd dd[$\$gdgd$a$gdL`jlnpr zͿͲ쩠ᓉ~tiaiUiLh6CJaJhsh6CJaJhCJaJhwzhCJaJjh0JUh7hB*phh7B*\phhih\ h{0\h{0\mHsHhK7\mHsH h\h7hhih6\mHsHhih\mHsHhB* phPhihmHsH hihhih6mHsH$(`dfrxBDTVXZ\bxطبncZNh03hCJ\aJh`CJ\aJh03hCJaJ!jh03h0JCJUaJh B*CJaJph hsh6B*CJaJphhB*CJaJphhshB*CJaJphh.h6CJaJh Yh6CJaJh6CJaJhCJaJhiCJaJhwzhCJaJhsh6CJaJxx6v}uum^SHh~2hmHsHhChmHsHh UhB*CJaJphh!wCJaJhCJaJh Uh6CJaJh UhCJaJh UhCJaJmH sH h~2hCJaJ!jh~2h0JCJUaJh03hCJaJhCJ\aJh03h6CJ\aJhCJ\aJh03hCJ\aJh`CJ\aJ .0:>JLRX^brt|ƺƲƺƧꑉhmH sH hUhmH sH h'5hmHsHh'5hmH sH hmHsHh1"h6mHsHh<h6mH sH h1"h\mHsHhUh\mH sH h1"hmHsHjh0JU6"&:<BDNRX\hnprz|  0246@BJLZ\^ɵh_h_6mHsHh_mHsHh_6mHsHh0bh6mHsHhMIh6mH sH hmH sH h0bhmHsHjh0JUh1"h6mH sH hUhmH sH h1"hmHsH7^`prvx|~ *,24<>LNhl|~кФh\ hmHsHh@AchmH sH h 1`hmHsHh4IhmHsHjh0JUhkhmHsHhmHsHhmH sH h0bhmHsH?.0248:>@DFJLXZ\`bnprtvz|~ʵܱhh70JmHnHuh ? h ?0Jjh ?0JUjh62Uh62hThmHsHhmHsHh\ h6mHsH0268<>BDHJ\^`vxz|~h]h&`#$$a$gd,1h. A!"#$% DyK Mhttp://www.websher.net/yale/rl/trends/web-plain/lit-petrushevskaya-epos.htmlyK http://www.websher.net/yale/rl/trends/web-plain/lit-petrushevskaya-epos.htmlDyK Ghttp://www.ksu.ru/f10/publications/2004/articles.php?id=6&num=10000000yK http://www.ksu.ru/f10/publications/2004/articles.php?id=6&num=10000000]DyK :http://magazines.russ.ru/novyi_mi/1999/11/lipowez-pr.htmlyK thttp://magazines.russ.ru/novyi_mi/1999/11/lipowez-pr.html)DyK -http://www.a-z.ru/women_cd1/html/br_zakl.htmyK Zhttp://www.a-z.ru/women_cd1/html/br_zakl.htmCDyK 0www.philosophy.ru\library\shest\dost\index.htmlyK nhttp://www.philosophy.ru/library/shest/dost/index.html@@@ NormalCJ_HaJmHsHtHj@j  Heading 1+$,,,X@&],^,`a$5CJ0KH$\aJ0\@\ w Heading 2$<@& 56CJOJQJ\]^JaJDA@D Default Paragraph FontRiR  Table Normal4 l4a (k(No List4@4 Header  p#.)@.  Page NumberB^@B  Normal (Web)dd[$\$F@"F  Footnote TextCJaJmHsH@&@1@ Footnote ReferenceH*4U@A4  Hyperlink >*ph6OR6 centerdd[$\$e@b <HTML Preformatted7 2( Px 4 #\'*.25@9CJOJQJ^JaJW[-)ACCL1fwI\1f!#ef'jk$ 72!#j$+05;@aDEH*KGL*NNPOQQQQ Q Q QQQqQrQsQQQQhRiRLSNSST)U*UUUeVfVGWHWWWXXdYfYYZ[[[[[[[[[[[[[U]V]X]Y][]\]]]^]_]`]_;`bbbcLddMe f f ffffffff f!f"f-f.f/f2f0000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000Y0Y0Y0Y0Y0Y0Y0Y0Y0Y0Y0Y0Y00Y00Y0Y0Y0Y0Y0Y0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@000@0I00@0I00@0I00@0I00@0@0@0@0@0@0I00x2j$Z[[[^]_]2fK00K00K00K00 K00 K00K0]0K00 @00uW 00vW $$$$$' !")4b9P?tCJP6WcP>,x^~8;<=>@ABCDEFG{|~H"pZb~9?}|:RRZnZ1fXXXXX  '!!8@0(  B S  ?!#DFct'Wjk$%YZ\^WXtv36fiWYty" #   + , k l   8 :   " $ []^_JKstDG!$VY{|"#'(029=dfLN'(!"/0459:DFJKLMWX`bstZ[prz{47op25LOac .1FG^_vw~.4JLijfg  !!S!U!c!e!!!!!!!!!!!" "G"I"""## # ####!#t#w#############$$h$j$J%K%%%%&&&&&&&('+'.'/'6'8'@'B'C'E'F'G'H'S'V']'_'c'g'i'j'm'n's'w'y'z'}'~''''''''''''''''''''''''''''''''''((( (((!("(,(0(6(7(@(A(D(E(P(Q(U(W(e(f(s(t(w(x(z({(((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((((()))))))) )()))0)1)8)9)?)C)F)G)P)Q)Y)\)d)f)i)j)p)q)x)y)))))))))))))))))))))))))))))5*7*C*F*O*P*******++++-+/+C+D+J+K+,,- ---2-3---....//N0O0a0c0}000000J1K11122B3E3333333444444445555l7n77788;;;;';(;V;W;;;t<u<0=1=V=W===I>K>V?W?@@@@)A,ABBBBBBBBFCGCQCTCCCCCCC5D7DRDSDWDXD\DaDDDDD E EEE0E1EEE FFFFFFFF G GoGrGGG;H=HNHOHHHUIVIJJJJAKBKKKCLGLMMMMMM3N4NNNPOROQ QQQ:QO? ?=?GB#EGUGfBImqLaMMOn#S9WiZ_!_`o.a9cIdRe8$f7Df2hCk{kv-lijm9poZp}sQv~v!wazxNy#y7z4S|"Y}f}i_Wjf4#!Dem} /0uM `dvK"ad(Z1DjfBGx_G_*K7wY#_sLuN|EmnL7:#W2f@ #$%&+,31f`` ````"`,`0`4`8`:`@`F`N`P`R`T`^```UnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arialoz Times New Roman CYRTimes New RomancTimesNewRomanTimes New Roman?5 z Courier New"1D&D&h& qO/ qO/!4d1]1]2QHP?2 Ivo Jadreain i Zdenka Matek `mitZdenkaZdenkaOh+'0  < H T `lt|$Ivo Jadrein i Zdenka Matek mitZdenka Normal.dotZdenka4Microsoft Office Word@@Hns>@vX@֬#Z qO՜.+,D՜.+,P  hp  UNIZD/1] !Ivo Jadrein i Zdenka Matek mit Title 8@ _PID_HLINKSAtjp 7http://www.philosophy.ru/library/shest/dost/index.html^ -http://www.a-z.ru/women_cd1/html/br_zakl.htm}:http://magazines.russ.ru/novyi_mi/1999/11/lipowez-pr.html"wGhttp://www.ksu.ru/f10/publications/2004/articles.php?id=6&num=10000000UZMhttp://www.websher.net/yale/rl/trends/web-plain/lit-petrushevskaya-epos.html  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry F@&ZData 1Table,AWordDocument.SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjq  FMicrosoft Office Word Document MSWordDocWord.Document.89q