Pregled bibliografske jedinice broj: 408394
Početak demografske tranzicije u Hrvatskoj
Početak demografske tranzicije u Hrvatskoj // Anali Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku, 47 (2009), 9-62 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 408394 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Početak demografske tranzicije u Hrvatskoj
(The Beginning of Demographic Transition in Croatia)
Autori
Vekarić, Nenad : Vranješ-Šoljan, Božena
Izvornik
Anali Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku (1330-0598) 47
(2009);
9-62
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
Hrvatska; demografska tranzicija
(Croatia; demographic transition)
Sažetak
Glavni cilj istraživanja bio je analiza kretanja procesa demografske tranzicije na mikrorazini u osmoj dekadi 19. stoljeća, u vrijeme koje dosadašnja istraživanja označavaju kao vrijeme početka tog procesa. Istraživanje je izvršeno na 12 župa iz raznih krajeva Hrvatske. Istraživanje je pokazalo nejednolikost početka tranzicijskog procesa. Na bližim dubrovačkim otocima proces je uznapredovao do tranzicije nataliteta (Lopud), dok u Slavoniji (Donji Miholjac, Drenovci) proces još nije ni započeo. U ostalim župama osjećaju se prvi simptomi tranzicije, u nekima od njih prirodni prirast već iskazuje i uznapredovalu središnju etapu procesa (Buzet, Desne, Blato, Pupnat, Babino Polje). Tranzicija je prije zahvatila otoke nego kopno (Dalmacija, Dubrovnik). Otočka transverzala krenula je s juga prema sjeveru (Lopud → Mljet → Korčula → Murter). Prije je zahvatila središnja nego zabačena naselja (Babino Polje → Maranovići ; Blato → Pupnat). Utjecaj migracija na demografsku sliku najviše se osjetio u Slavoniji (Drenovci), a bio je neznatan u dinarskim ruralnim područjima (Bisko, Lisac). Nejednolikost procesa osjetila se na duljini životnog vijeka (na Lopudu je svaki treći umrli bio stariji od 70 godina, u Slavoniji svaki sedamnaesti), ženidbenoj dobi (Slavonci su se ženili desetak godina ranije nego otočani u Dalmaciji), u broju sklopljenih novih brakova (svaki treći Slavonac se ženio ponovno, svaki deveti u ostalim krajevima) i u svim ostalim istraženim pokazateljima.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest
POVEZANOST RADA
Projekti:
101-0000000-2652 - Povijest Dubrovnika i Dubrovačke Republike (Vekarić, Nenad, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
Profili:
Nenad Vekarić
(autor)
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Web of Science Core Collection (WoSCC)
- Emerging Sources Citation Index (ESCI)
Uključenost u ostale bibliografske baze podataka::
- DEMOS - Internationale Ethnographische und Folkloristiche Informationen