Pregled bibliografske jedinice broj: 408337
Dugogodišnji monitoring rezistentnosti fitopatogene gljive Botrytis cinerea na fungicide u Hrvatskoj
Dugogodišnji monitoring rezistentnosti fitopatogene gljive Botrytis cinerea na fungicide u Hrvatskoj // V Simpozijum o Zaštiti Bilja u Bosni i Hercegovini
Sarajevo, Bosna i Hercegovina, 2008. (plenarno, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 408337 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Dugogodišnji monitoring rezistentnosti fitopatogene gljive Botrytis cinerea na fungicide u Hrvatskoj
(Monitoring of resistance of plant pathogenic fungus Botrytis cinerea to fungicides in Croatia)
Autori
Miličević, Tihomir ; Cvjetković, Bogdan
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Skup
V Simpozijum o Zaštiti Bilja u Bosni i Hercegovini
Mjesto i datum
Sarajevo, Bosna i Hercegovina, 06.12.2008. - 18.12.2008
Vrsta sudjelovanja
Plenarno
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
Botrytis cinerea; Vinova loza; Fungicidi; Rezistentnost
(Botrytis cinerea; Grapevine; Fungicides; Resistance)
Sažetak
Već dugi niza godina, počevši od 1992. godine, do danas kontinuirano se prati razvoj rezistentnosti fitopatogene gljive Botrytis cinerea (teleomorf Botryotinia fuckeliana) na različite djelatne tvari fungicida-botriticida iz svih kemijskih skupina, koji su se koristili ili se i danas koriste u suzbijanju ove gljive u Hrvatskoj. Gljiva Botrytis cinerea kao ubikvistički i polifagni patogen javlja se na velikom broju kultiviranih biljnih vrsta uzrokujući poznatu bolest sivu plijesan ili trulež. U Hrvatskoj su ekonomsko najznačajniji domaćini ove bolesti vinova loza i jagode, pa je stoga praćenje rezistentnosti na fungicide bilo uglavnom unutar populacija gljive na tim biljkama domaćinima. Od korištenih botriticida testirana je rezistentnost na bezimidazole (benomil), dikarboksimide (vinklozolin i iprodion), fenilsulfamide (diklofluanid i tolilfluanid) anilinopirimidine (pirimetanil i ciprodinil), hidroksianilidine (fenheksamid), fenilpirole (fludioksonil) i klornikotinamide (boskalid). Ovisno o kojim se djelatnim tvarima radilo korištene su različite metode za dokazivanje rezistentnosti, kao npr. kolorimetrijska metoda za dokazivanje rezistentnosti na dikarboksimide, te in vitro metoda rasta micelija i klijanja spora za dokazivanja rezistentnosti na ostale djelatne tvari botriticida. Rezultati testiranja rezistentnosti tijekom dugog niza godina (više od 15 godina) pokazali su da se unutar populacija gljive Botrytis cinerea i na vinovoj lozi i na jagodama najbrže i u najvećem postotku razvija rezistentnost na botriticide iz skupina benzimidazola (benomil), dikarboksimida (vinklozolin) i fenilsulfamida (diklofluanid). Na botriticide iz skupine anilinopirimidina (pirimetanil i ciprodinil) vrlo je rijetko primjećen razvoj rezistentnost, dok se na novije botriticide iz skupina hidroksianilidina (fenheksamid), fenilpirola (fludioksonil) i klornikotinamida (boskalid) nije primjetio razvoj rezistentnosti. S obzirom na utvrđeno stanje rezistentnosti vrlo je važno uskladiti programe suzbijanja patogene gljive botriticidima.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)
POVEZANOST RADA
Projekti:
178-1191193-2764 - Horologija fitopatogenih gljiva na vrstama od posebne važnosti u flori Hrvatske (Miličević, Tihomir, MZOS ) ( CroRIS)
178-1781844-2692 - Identifikacija fitopatogena molekularnim i drugim metodama (Cvjetković, Bogdan, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Agronomski fakultet, Zagreb