Naslov
"Predgovor ili scenska životinja: zooscena i kao dramatizacija teme srodstva i kao etička pomutnja" (Zooscena: animalizam i izvedbeni studiji II. dio)
(Zoostage: animal and performance studies Zoostage: animal and performance studies Zoostage: animal and performance studies)

Autori
Marjanić, Suzana

Izvornik
Kazalište (1332-3539) 35/26 (2008); 62-65

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, ostalo

Ključne riječi
animalistika; scenska životinja
(animal studies; zoostage)

Sažetak
Drugi nastavak zooteme o scenskoj životinji završno je uokviren člankom Teorija s ruba: životinje, ekokritika, Shakespeare Simona C. Estoka, u kojemu spomenuti ekokritičar ističe kako Tit Andronik i Henrik VI. (Drugi dio kralja Henrika VI.) dovode u pitanje prihvatljivost životinja kao izvora hrane. Osim toga, spomenuti ekokritičar otvara kritiku na glavnu ekokritičku struju koja nije pokazala dostatnu teorijsku usredotočenost na životinjske entitete. Naime, za razliku od glavne ekokritičke struje, koja je, dakle, ekologijski i aktivistički orijentirana, Estok utvrđuje da su njezine teorije s ruba – npr. Randy Malamud, Barney Nelson (Barbara "Barney" Nelson) kao i ekofeminizam potaknule značajne znanstvene dijaloge o vezama između environmentalističkih i životinjskih tema, i pritom upozorava kako je i više nego očito da glavna ekokritička struja ignorira ekofeminizam, i to uglavnom zbog njegova esencijalizma, gdje očito Estok, a pritom ne specificira, misli na tzv. slijepe pjege radikalnoga, kulturnoga eko/feminizma. Podsjetimo ukratko da je ekokritika kao zaseban smjer književne kritike začeta devedesetih godina prošloga stoljeća. Ekokritičari tako osnivaju organizaciju ASLE (Association for the Study of Literature and Environment) kao i časopis ISLE (Interdisciplinary Studies in Literature and Environment). Inače, termin ekokritika (ecocriticism) prvi je put upotrijebljen u eseju Literature and ecology: An experiment in ecocriticism Williama Rueckerta (Iowa Review, 9/1, 1978.). Naime, ekokritika u Rueckertovu određenju podrazumijeva primjenu ekologije i ekoloških koncepata u proučavanju književnosti, od čega se Cheryll Glotfelty distancira, primjenjujući termin ekokritika u širem značenju – na istraživanje odnosa između književnosti i fizičkoga svijeta (usp. The Ecocriticism Reader: Landmarks in Literary Ecology, ur. Cheryll Glotfelty i Harold Fromm, Athens – London, 1996., str. XX).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Etnologija i antropologija

POVEZANOST RADA