Naslov
Prostorna analiza varijabilnosti elemenata strukture državnih i privatnih šuma pomoću GIS-a
(Spatial analysis of the variability of state and private forests structure elements using GIS.)

Autori
Štorga, Dalibor

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Šumarski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
07.11

Godina
2008

Stranica
127

Mentor
Pernar, Renata

Ključne riječi
Izmjera šuma; primjerne plohe; elementi strukture; prostorni i strukturni „ model“; GIS; klasterska analiza
(Forest measuring; sample areas; structure elements; spatial and structural 'model'; GIS; cluster analysis)

Sažetak
Cilj ove disertacije bio je provesti prostornu analizu varijabilnosti elemenata strukture državnih i privatnih šuma, te dobiti podlogu za planiranje budućih radova u gospodarenju tim sastojinama, kao i naznačiti mogućnost praktične primjene GIS-a. Istraživanjem je obuhvaćeno područje u Upravi šuma Podružnica Koprivnica, Šumarija Ivanec u Varaždinskoj županiji gdje su rasprostranjene i državne i privatne šume. Rezultate istraživanja provedenog u ovoj disertaciji možemo promatrati kroz dva aspekta, i to kao utvrđivanje prostorne varijabilnosti elemenata strukture državnih i privatnih šuma pomoću GIS-a i usporedbu i odabir najprihvatljivijeg (odgovarajućeg stanišnim uvjetima i cilju gospodarenja) prostornog i strukturnog „ modela“ za državne i privatne šume istraživanog područja. Na temelju provedenog istraživanja i dobivenih rezultata mogu se izvesti slijedeći zaključci: • Uporabom GIS-a dat je novi pristup proučavanju i rješavanju zadataka prilikom uređivanja i gospodarenja bilo državnim, bilo privatnim šumama. • Pomoću GIS-a utvrđena je prostorna varijabilnost elemenata strukture i uspostavljena jedinstvena baza podataka za državne i privatne šume, na temelju koje se vidi postojeće stanje na terenu. Uspostavom GIS-a iz prethodnih izmjera možemo vidjeti što se događalo s tim sastojinama u prošlosti (privatne prema državnim), odnosno predvidjeti smjernice za budućnost. • Na osnovi dobivenih rezultata vidljivo je da su pojedini „ modeli“ karakteristični samo za državne, a pojedini samo za privatne šume. • Prostorni i strukturni „ model“ državnih šuma istraživanog područja je klaster 3. Čine ga prirodne sastojine bukve, koje ima na cijelom istraživanom području, a i broj ploha je najveći (168). Pošto se većina tih ploha nalazi u državnim šumama, kojima se gospodari prema šumskogospodarskim planovima, može se za sastojine koje čine „ model“ 3 reći da su dobre debljinske, dobne i visinske strukture, te zadovoljavajućeg broja stabala, omjera smjese i dr. • Prostorni i strukturni „ model“ privatnih šuma istraživanog područja je klaster 13, jer plohe (sastojine) koje ga karakteriziraju sastoje se u većem dijelu od medunca, te dolaze samo u privatnim šuma istraživanog područja i to na lokalitetu Ravna gora. Sastojine privatnih šuma, koje nisu obuhvaćene „ modelom“ 13 nalaze se manjim dijelom u kvalitetnim „ modelima“ državnih šuma ili tvore „ modele“ privatnih šuma slabije kvalitete, a čine ih manje komercijalne vrste drveća, loše dobne, debljinske, visinske strukture.... • S obzirom na elemente strukture privatnih šuma, teško je postići jedan zajednički prostorni i strukturni „ model“ za privatne šume, no iz rezultata istraživanja kao idealan (jedinstveni) „ model“ za državne i privatne šume cijelog istraživanog područja može se izdvojiti onaj vezan za autohtone vrste drveća, karakteriziran elementima sastojinske strukture iz klastera 3 ili 5. • Dobivenim rezultatima ukazano je na stanje i probleme u gospodarenju privatnim šumama, utvrđene su prostorne varijabilnosti elemenata strukture, te je pomoću GIS-a prikazana primjena u uređivanju šuma i mogućnost gospodarenja na razini plohe (sastojine).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Šumarstvo

POVEZANOST RADA