Pregled bibliografske jedinice broj: 407912
Zajedničke aktivnosti članova obitelji i roditeljska percepcija obiteljske kohezije u obiteljima s djecom u ranoj adolescenciji
Zajedničke aktivnosti članova obitelji i roditeljska percepcija obiteljske kohezije u obiteljima s djecom u ranoj adolescenciji // II. hrvatski kongres primijenjene psihologije: "Zaštita zdravlja djece i mladih" / Pačić-Turk, Ljiljana ; Vlašić-Cicvarić, Inge ; Barušić, Teuta (ur.).
Zagreb: Hrvatska psihološka komora, 2009. str. 58-58 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, ostalo)
CROSBI ID: 407912 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Zajedničke aktivnosti članova obitelji i roditeljska percepcija obiteljske kohezije u obiteljima s djecom u ranoj adolescenciji
(Family leisure patterns and parental perception of family cohesion in families with early adolescents)
Autori
Brajša-Žganec, Andreja ; Burušić, Josip ; Merkaš, Marina ; Šakić, Marija
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo
Izvornik
II. hrvatski kongres primijenjene psihologije: "Zaštita zdravlja djece i mladih"
/ Pačić-Turk, Ljiljana ; Vlašić-Cicvarić, Inge ; Barušić, Teuta - Zagreb : Hrvatska psihološka komora, 2009, 58-58
Skup
II. hrvatski kongres primijenjene psihologije
Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 03.06.2009. - 07.06.2009
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
obiteljske aktivnosti; obiteljska kohezija
(family leisure patterns; family cohesion)
Sažetak
Jedna od dimenzija kojom se opisuje funkcioniranje obitelji kao sustava je obiteljska kohezija, koja se odnosi na emocionalnu povezanost članova obitelji. U obiteljima koje funkcioniraju optimalno postoji ravnoteža između povezanosti među članovima i poštivanja njihove individualnosti, a ova se ravnoteža mijenja tijekom životnoga ciklusa obitelji. Važan čimbenik u razvoju kohezivnih obiteljskih odnosa čine zajedničke aktivnosti članova obitelji. Zajedničke aktivnosti obiteljima pomažu u uspostavljanju i odražavanju obiteljskih pravila, granica i rituala te potiču interakcije među članovima obitelji, što omogućuje razvoj obiteljskoga sustava. Pritom je važno razlikovati uobičajene i povremene obiteljske aktivnosti. Uobičajene obiteljske aktivnosti su one na kojima se temelji većina obiteljske interakcije te su učestale, spontane, ne zahtijevaju značajnija ulaganja, razmjerno su dostupne i obično se obavljaju u obiteljskom domu. Povremene obiteljske aktivnosti su rjeđe, zahtijevaju više ulaganja i planiranja, manje su spontane i obično se odvijaju izvan obiteljskog doma. Jedno od razdoblja u kojem se obiteljska dinamika i odnosi među članovima obitelji posebno mijenjaju je ono u kojem su djeca u obitelji na ulasku u adolescenciju. U skladu s tim, cilj je ovoga istraživanja bio ispitati odnos sudjelovanja u različitim vrstama obiteljskih aktivnosti i obiteljske kohezije u obiteljima s djecom na ulasku u adolescenciju. Pored toga, nastojali smo ispitati i odnos obiteljskih aktivnosti i kohezije s nekim sociodemografskim obilježjima obitelji i roditelja. U istraživanju su sudjelovala 764 roditelja učenika petih razreda osnovne škole. Roditelji su popunjavali skalu obiteljske kohezije (Bloom, 1985) i skalu zajedničkih aktivnosti članova obitelji konstruiranu za potrebe istraživanja, koja mjeri učestalost uobičajenih (npr. zajednički objedi, gledanje televizije, kućanski poslovi) i povremenih (npr. sportske aktivnosti, izleti, posjeti kinu ili kazalištu) obiteljskih aktivnosti. Prikupljeni su i podatci o nizu sociodemografskih obilježja obitelji i roditelja. U skladu s očekivanjima i ranijim istraživanjima, rezultati pokazuju kako zajedničke aktivnosti članova obitelji pridonose obiteljskoj koheziji. Prema procjenama roditelja, među obiteljima različitih sociodemografskih obilježja postoje razlike u učestalosti pojedinih obiteljskih aktivnosti i obiteljskom zajedništvu. U radu se razmatraju praktične implikacije dobivenih rezultata te važnost zajedničkih obiteljskih aktivnosti za pozitivnu obiteljsku klimu.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Psihologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
194-1941533-1518 - Svjetsko istraživanje vrijednosti – Hrvatska u globaliziranom svijetu (Rimac, Ivan, MZOS ) ( CroRIS)
194-1941558-1527 - Odrednice roditeljstva, obiteljski odnosi i psihosocijalna dobrobit djece (Raboteg-Šarić, Zora, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb
Profili:
Marina Merkaš
(autor)
Andreja Brajša-Žganec
(autor)
Marija Šakić Velić
(autor)
Josip Burušić
(autor)