Naslov
Bioetički pristup zdravstvenoj skrbi terminalno bolesnih i umirućih bolesnika
(Bioethical access health care of terminal ill and dying patient)

Autori
Bakula, Mediana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad

Fakultet
Medicinski fakultet

Mjesto
Rijeka

Datum
05.12

Godina
2008

Stranica
43

Mentor
Brkljačić, Morana

Ključne riječi
bioetika; sestrinstvo; medicinska sestra; interdisciplinarni tim palijativne skrbi; palijativna skrb; žaljenje
(bioethics; nursing; nurse; interdisciplinary team of palliative care; palliative care; beravement)

Sažetak
Njega teško oboljelih i umirućih bolesnika najteži je posao u sestrinskom zanimanju. Sve ono što su sestre u procesu socijalizacije naučile dolazi u nesklad s objektivnim mogućnostima djelovanja koje su na raspolaganju. Njemački bioetičar Paul Werner Schreiner uočio je sestrinski etički problem kao vrlo složen i analizirao ga kroz tri analitička elementa. To su: a) društveni uzor ; b) sestrinska situacija ; c) medicinski sustav Prvi element zapravo je odraz suvremenog zapadnog društva čije su vrijednosti utemeljene na funkcionalnosti i učinkovitosti, gdje se sve što nije učinkovito smatra nefunkcionalnim. Vladajuće društvene vrijednosti, etička načela i pravila usmjeravaju naš sveukupni život.Medjutim, iz tog općeg funkcionalizma isključeni su oni koji su nemoćni, tjelesni i duševni invalidi, teško oboljeni i umirući bolesnici. Zapadna društva zagovaraju kršansko moralnu tradiciju te se ta logika funkcionalizma sukoblljava sa etičkim načelima o nedopustivosti prepuštanja teško bolesnog i umirućeg čovjeka samom sebi. Da bi društvo povezalo etiku i funkcionalnost nalazi rješenje te njegu i nadzor teških bolesnika i umirućih prepušta posebnim institucijama i njihovim djelatnicima. Drugi element-„ sestrinska situacija“ kao i drugi djelatnici u bolnicama moraju računati na to da ispunjavaju zadaću koja im je namjenjena i koja se od njih očekuje. Pri tom se dešavaju stanovite „ krize identiteta“ jer sestra doživljavajući i proživljavajući smrt i nestanak drugih ljudi, zapravo biva prisiljena da se i sama podsjeća na prolaznost života i vlastitu smrt. Treći element-„ medicinski sustav“ . Sestra je u tom kontekstu razapeta između dviju proturiječnoti. S jedne strane liječnika koji propisuje terapiju za koju zna da je beskorisna i s druge strane pacijentu mora ulijevati nadu u te iste terapijske mjere. U odnosu prema pacijentu sestra mora biti iskrena i njegovati ga sa potpunom savješću poštujući Povelju njegovih prava.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA