Naslov
Spašavanje gladne djece iz Bosne i Hercegovine u vrijeme Prvoga svjetskog rata
(Saving hungry childern from Bosnia and Herzegovina in the time of the First World War)

Autori
Gabelica, Mislav ; Malčić, Hrvoje

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Fra Didak Buntić - čovjek i djelo

Urednik/ci
Stipe Tadić, Marinko Šakota

Izdavač
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar

Grad
Zagreb

Godina
2009

Raspon stranica
229-272

ISBN
978-953-6666-63-8

Ključne riječi
Fra Didak Buntić, Bosna i Hercegovina, Habsburška Monarhija, ratno gospodarstvo, gladna djeca, kolonizacija, Prvi svj. rat
(P. Didak Buntić, Bosnia and Hezegovina, Habsburg Monarchy, wartime economy, hungry childern, Colonisation, The First World War)

Sažetak
Početkom Prvog svjetskog rata Austro-Ugarska monarhija je s tržišnog prešla na ratno gospodarstvo. U zemlji je uveden obavezan otkup, te daljnja distribucija poljoprivrednih proizvoda po normiranim cijenama, za što su bili zaduženi aprovizacijski odbori pri državnim i pokrajinskim vladama, koji su određivali i dnevnu, odnosno mjesečnu količinu pojedinih namirnica na koju je stanovnik imao pravo, što je ovisilo o trenutnoj količini namirnica u određenoj pokrajini, odnosno državi. Ovim se mjerama nastojala racionalizirati potrošnja hrane, budući da su se Centralne sile nalazile u gospodarskoj blokadi država Antante. Kako je odmicao Prvi svjetski rat u Austro-Ugarskoj monarhiji je počelo nedostajati hrane, a zemlja se našla na rubu humanitarne katastrofe. Glađu je osobito pogođen austrijski dio države, koji je do rata bio orijentiran na industrijsku proizvodnju, te Bosna i Hercegovina. U ugarskom dijelu države, orijentiranom na poljoprivrednu proizvodnju, gladi nije bilo. U srpnju 1917. godine socijalne institucije banske Hrvatske su pokrenule akciju koloniziranja djece iz glađu pogođenih hrvatskih krajeva na područje Slavonije i Srijema. O ovoj akciji je dosad pisano uglavnom s humanitarnog i karitativnog aspekta. Autori su ovim radom pokušali prikazati političku pozadinu ove akcije, odnosno pokušali su pronaći političke motive pokretanja ove akcije. Pri izradi rada služili su se istupima hrvatskih političara u hrvatskom saboru, te člancima objavljivanim u hrvatskom tisku, osobito u službenom organu Središnjeg zemaljskog odbora « ; Narodnoj Zaštiti» ; ; u listu Stranke prava, takozvanih frankovaca, « ; Hrvatskoj» ; ; u listu Starčevićeve stranke prava, takozvanih milinovaca, « ; Hrvatskoj Državi ; u listu hrvatskog katoličkog seniorata « ; Novinama» ; , te u zbornicima Središnjeg zemaljskog odbora, « ; Spomenspisu na spasavanje istarske, dalmatinske i hercegovačke djece» ; , objavljenom 1921. povodom obilježavanja akcije koloniziranja djece, te « ; Kako je osnovana i što je učinila Narodna Zaštita 1914.-1924» ; , objavljenom 1925. povodom desetogodišnjice osnutka Središnjeg zemaljskog odbora.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA