Pregled bibliografske jedinice broj: 40744
Ishodište Pitagorinog poučka u vučedolskoj kulturi na prostoru Hrvatske
Ishodište Pitagorinog poučka u vučedolskoj kulturi na prostoru Hrvatske // Društvena istraživanja, 9 (2000), 2-3; 347-365 (međunarodna recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 40744 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Ishodište Pitagorinog poučka u vučedolskoj kulturi na prostoru Hrvatske
(The origins of Pythagora's theorem in the Vučedol culture in Croatia)
Autori
Jurić, Ivan ; Đikić, Marija ; Petričević, Pavao ; Balen, Jacqueline
Izvornik
Društvena istraživanja (1330-0288) 9
(2000), 2-3;
347-365
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
Pitagorin poučak; vučedolska kultura; Hrvatska
(Pythagora's theorem; Vučedol culture; Croatia)
Sažetak
Van der Waerden, u knjizi Geometry and Algebra in Ancijent Civilization početke matematičke znanosti smješta u centralnu Europu u vrijeme između 3000 i 2500 godine prije Krista. Waerden navodi da je već tada spoznat račun koji je kasnije definiran kao Pitagorin poučak, jer je bilo poznato kako nacrtati geometrijske crteže kojih se duljine stranica odnose kao cijeli brojevi. Ove spoznaje su se iz centralne Europe proširile do Engleske i Škotske na zapad, te do Bliskog Istoka, Indije i Kine na istok. U vrijeme u kojem Waerden smatra da su spoznata navedena matematička znanja u srednjoj Europi, na prostoru između Jadranskog mora, Karpata i Alpa razvila se vučedolska kultura koja je trajala od 3000 do 2200 god. prije Krista. U našim istraživanjima tragali smo za onim pojavama, na području nastanka vučedolske kulture, koje su zahtijevale određena matematička znanja. Istraživanja su dala rezultate na osnovu kojih je bilo moguće zaključiti da su prva poljoprivredna naselja podigli doseljenici čije je porijeklo iz Palestine i Male Azije, te da su sa početkom korištenja drveta kao građevnog materijala morali dolaziti do matematičkih spoznaja, koje nisu bile potrebne kada je građevni materijal bio kamen. U vučedolskom društvu onoga vremena postoje obredi vezani uz astronomske događaje, a svetišta se grade po određenim matematičkim pravilima. Geometrijski crtež na kojemu su sve stranice četverokuta, trokuta, dijagonale četverokuta i visine trokuta cijeli brojevi postaje simbolom koji se na prostoru Hrvatske održao kroz 3000 godina. Simbol takvih značajki omogućava zaključak da su njegovi crtači spoznali račun Pitagorina poučka. Zato je moguće zaključiti da spoznaje o razdoblju između 3000 i 2500 godine prije Krista, a koje su se dogodile na prostoru Hrvatske u vučedolskoj kulturi kao i spoznaje o razdoblju koje je prethodilo vučedolskoj kulturi potvrđuju stajališta B. L. van der Waerdena o vremenu i mjestu početaka matematičke znanosti. Spoznaje koje su osnova Pitagorina poučka nastale su na prostoru i za trajanja vučedolske kulture, čije je ishodište na području Hrvatske, a s ovoga su se područja širile na istok i zapad upravo smjerom koji navodi Van der Waerden.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Šumarstvo
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Current Contents Connect (CCC)
- Web of Science Core Collection (WoSCC)
- Social Science Citation Index (SSCI)
- SCI-EXP, SSCI i/ili A&HCI
- Scopus
Uključenost u ostale bibliografske baze podataka::
- Sociological Abstracts
- Research Alert
- Social SciSearch