Naslov
Istrorumunjske etimologije. Knjiga 4: entomonimi ; kromonimi
(Istrorumenian etymologies. Vol. 4: insect-names ; color-names)

Autori
Filipi, Goran

Ostali urednici
Ivana Poldrugo

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Autorske knjige, monografija, znanstvena

Izdavač
Znanstvena udruga Mediteran Pula ; Univerzitetna založba Annales

Grad
Pula : Kopar

Godina
2009

Stranica
159

ISBN
978-953-96986-3-6

Ključne riječi
Istrorumunjski ; Istra ; čakavski ; slovesnki ; rumunjski ; etimologija ; dijalektologija ; leksikologija ; entomonimija ; kromonimija
(Isroromanian ; Istra ; chakavian ; slovene ; rumanian ; etimology ; dialectology ; lexicology ; insect-names ; color-names)

Sažetak
Četvrta je knjiga istrorumunjskih etimologija podijeljena u dvije tematske cjeline: u prvom smo dijelu obradili nazivlje za kukce (entomonime), a u drugom za boje (kromonime). Najveći je dio grade prikupljen osamdesetih godina prošloga stoljeća u vrijeme rada na IrLA, no građa je dobrim dijelom dopunjena tekućim terenskim i telefonskim provjerama tijekom pisanja ove knjige. Građa se sastoji od odgovora na više od stotinu pitanja (pojmova) što je dalo znatno veći broj oblika koji se međusobno više ili manje razlikuju. Svaki se termin potvrduje i uspoređuje s građom iz svih istrorumunjskih leksičkih repertoara drugih autora koji su nam na raspolaganju, a do etimologijskih se rješenja dolazi usporedbom istrorumujskih oblika sa sličnim u okolnim čakavskim i slovenskim govorima u Istri ali i u čakavskim idiomima otoka Krka i Dalmacije (govori otoka Krka i Dalmacije bitni su za etimologijska rješenja mnogih ir. Termina zbog kretanja Istrorumunja u povijesti), odnosno s riječima iz drugih triju rumunjskih dijalekata kada je riječ o izvornim riječima. Prikupljeni se nazivi usporeduju i s mletačkim (prije svega istromletačkim) oblicima jer su mnogi čakavizmi u istrorumunjskome mletačkog podrijetla, dok je izravnih mletacizama u ir. jako malo. Do čakavske, istarskoslovenske i (istro)mletačke građe dolazimo iz odgovarajućih rječnika i drugih pisanih izvora, a dobar smo dio i te građe sami prikupili. Građu iz drugih rumunjskih dijalekata navodimo samo iz izvora (isto vrijedi i za građu iz drugih idioma (furlanski, talijanski, njemački, francuski...).. Osim o oblicima koji su predmetom navedenih cjelina, na jednak se način razglaba i o istrorumunjskim riječima koje su s njima u bilo kakvoj svezi. U obrađenim entomonimima i riječima u svezi s njima prevladavaju posuđenice iz čakavskih govora. Domaćih je pojmova nešto manje od trećine (uključujući i hibridne sintagme). Valja naglasiti da smo neke pojmove (npr. roj, roji se i prå ; h), iako se poklapaju s čakavskim oblicima (roj, rojiti se i prah), radije interpretirali kao domaće jer postoje ekvivalenti u ostala tri rumunjska dijalekta. Od četrnaest obrađenih kromonima šest je domacih (42, 8%): å ; b, å ; bir, negru, rojšu, sur (uz hibrid surast) i vε rde. Ostali su posuđeni iz čakavskih govora ; među njima je sedam čakavskih mletacizama i jedan kromonim (blå ; v) koji bismo mogli protumačiti kao ostatak iz predmletačkih jezičnih slojeva.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA