Naslov
UTJECAJ KRONIČNE HEMODIJALIZE NA FUNKCIONALNE I MORFOLOŠKE POKAZATELJE ATEROSKLEROZE U BOLESNIKA S UREMIJOM
(Influence of the chronic hemodialysis on the functional and morphological parameters of atherosclerosis in patients with uremia.)

Autori
Kovačić, Vedran

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Medicinski fakultet

Mjesto
Split

Datum
05.06

Godina
2009

Stranica
138

Mentor
Ljutić, Dragan

Ključne riječi
Hemodijaliza; ateroskleroza; endotelna disfunkcija
(Hemodialysis; atherosclerosis; endothelial dysfunction)

Sažetak
UVOD: Uremički bolesnici koji se liječe kroničnom hemodijalizom imaju poremećenu o endotelu ovisnu vazodilataciju i povišenu vrijednost debljine intima-medija zajedničke karotidne arterije (engl. intima-media thickness, IMT). Cilj ovog istraživanja bio je odrediti utjecaj parametara kronične hemodijalize na pojavnost i razvoj neinvazivno određenih biljega pretkliničke ateroskleroze (endotelne disfunkcije i IMT) kod uremičkih bolesnika koji se liječe hemodijalizom. ISPITANICI I METODE: U istraživanje su uključena 52 bolesnika (19 žena, 33 muškarca), srednje dobi 60, 88&#177; 15, 49 godina koji su se u prosjeku liječili kroničnom hemodijalizom 5, 65&#177; 3, 29 godina. Ultrazvučna ispitivanja rađena su s pomoću 7.5 MHz sonde visoke rezolucije. Mjeren je IMT zajedničke karotidne arterije na početku istraživanja, te nakon 15 mjeseci. Kako bi se odredila o endotelu ovisna vazodilatacija (engl. flow mediated dilatation, FMD) izmjeren je promjer brahijalne arterije u mirovanju, te je potom s pomoću zračnice tlakomjera izazvana hiperemija, a nakon 1., 2., 3. i 4. minute nakon ispuhivanja zračnice ponovno je izmjeren dijametar arterije. REZULTATI: Nađena je značajna razlika u karotidnom IMT između ispitanika s ostvarenom dozom dijalize (Kt/V) >= 1.2 i <1.2 (0, 87&#177; 0, 19 naprema 1, 03&#177; 0, 11 mm, p=0, 002). Nađena je korelacija između Kt/V i IMT (r=-0, 404, p=0, 002.). U multiplom regresijskom modelu Kt/V je potvrđen kao nezavisni prediktor IMT (beta=-0, 255 ; p=0, 009). Nađena je povezanost FMD i doze niskomolekulskog heparina korištenog za potrebe hemodijalize (r=-0.242 ; p=0.049), te FMD i razlike predijaliznog i psotdijaliznog pulsnog tlaka (r=-0, 265 ; p=0, 033). Dokazana je značajna razlika između početne i zadnje vrijednosti IMT (delta IMT)(0, 93&#177; 0, 17 naprema 1, 03&#177; 0, 17 mm ; p<0, 001). DeltaIMT bio je povezan se razlikom predijaliznog i postdijaliznog pulsnog tlaka (r=0, 372 ; p=0, 008), i s količinom niskomolekulskog heparima korištenim za potrebe hemodijalize (r=0, 292 ; p=0, 036). Bolesnici koji su imali stabilnu aterosklerozu (deltaIMT<=0) imali su veći FMD nakon 1. minute nego bolesnici koji su imali progredirajuću aterosklerozu (deltaIMT>0) (10, 81&#177; 3, 55 naprema 7, 08&#177; 4, 37% ; p=0, 016). U parcijalnoj korelaciji s hemoglobinom kao kontrolnom varijablom pokazano je da epoetin djeluje na IMT (r=-0, 282 ; p=0, 041), ali i na vrijednost maksimalnog FMD (r=-0, 317 ; p=0, 025). U multiplom regresijkom modelu koncentraciju produkati lipidne peroksidacije mjereni metodom FOX (engl. Ferrous Oxidation - Xylenol orange assay) imali su nezavisni utjecaj na postotak maksimalnog delta IMT (beta =0, 401 ; p=0, 015). ZAKLJUČAK: Ovo istraživanje jasno je pokazalo povezanost postupka hemodijalize i ranih biljega ateroskleroze. Stoga je potrebno hemodijalizu promatrati kao još jedan čimbenik koji ima utjecaj na razvoj ateroskleroze.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA