Naslov
Kvaliteta školskog okruženja u percepciji roditelja: temelj partnerstva škole-obitelji-zajednice
(THE PARENT’ S PERCEPTION OF THE QUALITY OF THE SCHOOL ENVIRONMENT: GUIDELINES FOR A SCHOOL-FAMILY-COMMUNITY PARTNERSHIP)

Autori
Kranželić, Valentina ; Ferić Šlehan, Martina

Izvornik
Kriminologija & socijalna integracija (1330-2604) 16 (2008), 2; 29-45

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
školsko okruženje; prevencija poremećaja u ponašanju; roditelji; partnerstvo škola-obitelj-zajednica
(school environment; prevention of behavior disorders; parents; school-family-community partnership)

Sažetak
U ovom radu cilj je bio prikazati rezultate istraživanja kompetencija i stavova odgajatelja u nekim predškolskim ustanovama u Istarskoj županiji. Oni su dio većeg istraživanja koje se provodilo u sklopu znanstveno-akcijskog projekta Zajednice koje brinu kao model prevencije poremećaja u ponašanju djece i mladih. Uzorak za ovo ispitivanje činilo je 212 odgajateljica. Upitnik samoprocjene njihovih kompetencija (22 varijable, modifi cirana verzija Teachers’ Sense of Teacher Effi cacy Scale, Tschannen-Moran, Woolfolk Hoy, 2001) popunjavale su sve odgajateljice koje su u vrijeme ispitivanja (proljeće 2004. godine) radile u predškolskim ustanovama Labina, Pazina, Poreča i Pule. Podaci su prikazani kroz deskriptivne parametre te faktorsku analizu, posebno područja kompetentnosti (1 faktor), a posebno područja stavova (2 faktora). Rezultati upućuju na relativno visoku samopercepciju kompetencija većine ispitivanih odgajateljica. Dok se kao kompetencije prepoznaju češće aktivnosti povezane s redovitim aktivnostima koje se provode u predškolskim ustanovama i u odnosu na koje odgajatelji vjerojatno imaju najviše znanja i vještina (osmišljavanje različitih aktivnosti za djecu, davanje dodatnih objašnjenja i primjera kada ih djeca ne razumiju, navođenje djece da vjeruju kako mogu dobro raditi), nekompetentnosti su češće vidljive u području promocije pozitivnog razvoja i prevenciji rizičnih ponašanja djece predškolske dobi (motiviranje nemotivirane djece, korištenje strategija praćenja napredovanja djece, pomoć roditeljima da pomognu svojoj djeci u svladavanju različitih vještina, korištenje alternativnih strategija, korištenje tehnika smirivanja djece kada su bučna ili ometaju rad u grupi). U odnosu na rezultate u području stavova, osim nekih znanja i vještina za rad s djecom, ispitane odgajateljice procjenjuju roditelje, obitelji, kao one zbog kojih oni ne mogu učiniti više. Zaključno, rezultati u ovom radu usmjeravaju pažnju na važnost permanentne edukacije predškolskih odgajatelja koji će biti u mogućnosti u redovnim kurikulumima i posebnim programima više pridonijeti promociji mentalnog zdravlja i prevenciji poremećaja u ponašanju i rizičnih ponašanja djece.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pedagogija

POVEZANOST RADA