Naslov
Utjecaj koncentracije dušikovog oksida u zraku grada Zagreba na pogoršanje astme i kroničnog bronhitisa
(Effects of nitrogen oxides in Zagreb air on aggravation of symptoms of asthma and chronic bronchitis)

Autori
Pavlović, Mladen ; Šimić, Diana ; Jazbec, Anamarija

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Utjecaj štetnih tvari iz okoliša na dišni sustav / Čvorišćec, Branko ; Stipić-Marković, Asja ; Ostojić, Vedran - Zagreb : Akademija medicinskih znanosti Hrvatske, 2000, 18-18

Skup
Utjecaj štetnih tvari iz okoliša na dišni sustav

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 18.02.2000

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
dušični oksid; onečišćenje zraka; astma; kronični bronhitis
(nitrogen oxides; air pollution; asthma; chronic bronchitis)

Sažetak
Dugogodišnje praćenje onečišćenja zraka pokazuje da je zrak u gradu Zagrebu relativno čist, odnosno za većinu onečišćenja unutar preporučenih i graničnih zakonom predviđenih vrijednosti. Ipak, izloženost atmosferskim onečišćenjima, usprkos razvijenih mehanizama prilagodbe, može se odraziti na agravaciju simptoma i prolongiranje kliničkog tijeka u osoba oboljelih od bolesti dišnog sustava, posebice astmatičara i kroničnih bronhitičara. Kompleksnost takovih dinamičkih interakcija limitira kvalitetna eksperimentalna istraživanja. Objelodanjeni podaci za sada uglavnom opisuju učinak pojedinih inkriminiranih faktora, uz korištenje suvremenih epidemioloških postupaka. Jedan od postupaka odnosi se na analize kratkotrajnih učinaka pojedinih onečišćenja zraka, uz primjenu dnevnih podataka izvješća hitnih bolničkih ambulanti. Pri tom se postupno eliminira utjecaj sezonalnosti, trenda i neperiodičkih vremenskih promjena, ali i bolesti koje mogu bitno utjecati na otežanje simptoma (npr. influenca). Analize takvih vremenskih serija provode se retrospektivno kroz nekoliko godina, a dobiveni rezultati variraju. Zabilježena kakvoća zraka u području grada Zagreba II je kategorije s obzirom na dušikove okside (mjerene kao NO2) te zagađenje lebdećim česticama. To nas je ponukalo da u Zagrebu provedeno istraživanje po naputcima projekta EZ: APHEA. Analizirali smo skup dnevnih podataka ( 9 mjernih postaja) u zraku tijekom 1995- 1997 g. o srednjim dnevnim koncentracijama NO_2, dnevni broj posjeta hitnim službama odraslog gradskog pučanstva u bolnice ( Klinička bolnica za plućne bolesti Jordanovac, Specijalna bolnica za plućne bolesti Rockefellerova, hitni internistički prijem Kliničke bolnice Sestara milosrdnica ) u istom razdoblju. Uz to, analizirani su podaci o svakodnevnoj proječnoj temperaturi i vlažnosti zraka meterološke stanice Maksimir, Državnog hidrometeroološkog zavoda, te tjedni bilteni o pojavnosti slučajeva influence Gradskog zavoda za zaštitu zdravlja. Analiza je provedena primjenom Poissonove regresije uz procjenu iznad-Poissonovog raspršenja i autokorelacije grešaka. Pri tom su statistički kontrolirani: trend, sezonalnost i moguća lažna povezanost zbog možebitnog utjecaja varijabli smetnje (dan u tjednu, praznici, epidemije gripe, temperatura i relativna vlaga u zraku ). S obzirom na kroničnu opstruktivnu bolest pluća utvrđena je značajna povezanost srednje dnevne koncentracije dušikovih oksida izmjerene kao NO_2 i broja posjeta hitnim bolničkim ambulantama. Pri tom se povezanost opaža samo u dane kada prosječna dnevna koncentracija prelazi 60 micro g/m^3, uz učinak odložen do tri dana. Takvih je dana u ispitanom razdoblju bilo 34. Slična povezanost nađena je i za oboljele od astme. Ukoliko je opažena povezanost uzročno-posljedična, onda bi temeljem primijenjenih modela broj slučajeva kronične opstruktivne bolesti pluća pripisivih koncentracijama NO_2 iznad graničnih tijekom tri ispitivane godine bio 22 (od ukupno 3836). Za astmu taj broj tijekom jedne i pol ispitivane godine iznosi 10 (od ukupno 745). Istraživanja provedena u gradu Zagrebu ukazuju da je povezanost agravacije simptoma u oboljelih od astme i kroničnih opstruktivnih bolesti pluća i zagađenja dušikovim oksidima u zraku stvarna, ali srećom vrlo slaba. Smatramo da učinci NO_2 detektirani na ovoj razini ne predstavljaju javno-zdravstveni problem. Ipak, činjenica da takva sprega postoji ukazuje na važnost prospekcije. Uz to, posebno valja voditi računa o ugroženim skupinama stanovništva, ali i o urbanističkom zoniranju. Literatura 1. Katsouyanni K. et al. J Epidemiol Comm Health 50 (suppl 1 ) 1996 S12-S18. 2. Schwartz J. et al. J Epedemiol Comm Health 50 (suppl 1) 1996 S3-S11. 3. Pavlović M, Šimić D, Jazbec A, Kelemen-Pepeonih V, Malinar M. Izvještaj o povezanosti onečišćenja zraka s pogoršanjem zdravstvenog stanja oboljelih od opstruktivne bolesti pluća i mortalitetom u gradu Zagrebu, Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada, Zagreb 1999 g. 4. Šimić D. et al. Utjecaj onečišćenja zraka na učestalost pogoršanja simptoma opstruktivne bolesti pluća u odraslih osoba. Drugi hrvatski znanstveno-stručni skup Zaštita zraka, Šibenik 22-25 rujan 1999. Zbornik radova. 347-354. 5. Jazbec A. et al. Short-term outdoor NO_2 on incidence of emergency room cases of hyperreactive lung diseases in adults. 19th. Int. Conf. Information Technology Interfaces ITI 97 , Pula 1997 9.179- 184. 6. Jazbec A. et al. Shoert-term effects of ambient introgen oxides on the number of emergency asthma cases in Zagreb, Croatia. Arh hig rada toksikol 50 1999 171-182.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita

POVEZANOST RADA