Naslov
Biološka svojstva, morfološka obilježja i ekološki zahtjevi čivitnjače (Amorpha fruticosa L.)
(Biological, morphological and ecological characteristics of indigobush (Amorpha fruticosa L.))

Autori
Idžojtić, Marilena ; Poljak, Igor ; Zebec, Marko ; Perić, Sanja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
Biološko-ekološke i energetske značajke amorfe (Amorpha fruticosa L.) u Hrvatskoj. Znanstveni simpozij s međunarodnim sudjelovanjem, 12. ožujak 2009., Zagreb, Hrvatska. Knjiga sažetaka. / Ante P. B. Krpan - Zagreb : Hrvatski šumarski institut Jastrebarsko ; Hrvatske šume ; Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije, 2009, 13-13

ISBN
978-953-98401-6-5

Skup
Biološko-ekološke i energetske značajke amorfe (Amorpha fruticosa L.) u Hrvatskoj

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 12.03.2009

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Amorpha fruticosa L.; čivitnjača; morfološka obilježja; biološka obilježja; ekološki zahtjevi; rasprostranjenost; Hrvatska
(Amorpha fruticosa L.; indigobush; morphological; biological; ecological characteristics; distribution range; Croatia)

Sažetak
Čivitnjača (Amorpha fruticosa L.) je listopadna vrsta iz porodice Fabaceae. Prirodno je rasprostranjena u istočnom i jugoistočnom dijelu SAD-a. U Europu je unesena 1724. godine, a kod nas se pojavila početkom 20. stoljeća, od kada se proširila i udomaćila na području Posavine, Podravine, Pokuplja i Podunavlja. Osim u kontinentalnom području, proširila se i uz rijeke jadranskog sliva, npr. Cetinu i Krku. Raste kao uspravni, šiboliki grm do 3 m visine. Listovi su neparno perasto sastavljeni. Cvjetovi su dvospolni, entomogamni i skupljeni u uspravnim, vršnim metlicama. Cvjeta krajem proljeća i početkom ljeta. Plodovi su sitne, oko 1 cm duge i žljezdaste mahune, koje sadrže po jednu sjemenku. Plodovi su lagani (70000 do 100000 plodova u 1 kg). Sjeme dugo zadržava klijavost (3 do 5 godina). Redovito i obilno plodonosi, a osim generativno obnavlja se i vegetativno izdancima iz korjena. Raste na neutralnim, slabo kiselim i slabo bazičnim tlima, a izbjegava ekstremno kisela i bazična tla. Heliofilna je ili hemiskiofitna vrsta. Najviše joj odgovaraju vlažna staništa te raste uz obale rijeka i potoka, uz stare rukavce, kanale ribnjake i sl. (povremeno ili redovito plavljena područja), kao i uz prometnice (zapuštena, degradirana staništa), od kuda se širi vodom, posebno poplavnom. Tolerantna je na jake vjetrove, ali ne podnosi posolicu. Izuzetno je medonosna vrsta na kojoj se za vrijeme cvjetanja skupi veliki broj pčela i leptira. Koristila se u uređenju krajobraza i za stabilizaciju nasipa, naročito uz željezničke pruge. Prije je korištena i za dobivnje boje, kao zamjena za indigo (čivit), kao i za pletenje košara. Invazivna je vrsta koja se znatno proširila u pojedinim područjima južne i jugoistočne Europe. Predstavlja problem u prirodnoj obnovi naših nizinskih poplavnih šuma jer vrlo gusto raste u zasjeni starih stabala hrasta lužnjaka i poljskog jasena. U Hrvatskoj se nalazi na listi invazivnih biljnih vrsta (Borošić et al. 2008), kao jedna od šest drvenastih vrsta, uz bagrem negundovac, pajasen, dudovac i peteroliskavu lozicu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Šumarstvo

POVEZANOST RADA