Naslov
Molekularno oplemenjivanje pšenice-od klasične selekcije do genomskog pristupa
(Molecular wheat breeding-from classical selection to genomic approach)

Autori
Novoselović Dario

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo

Izvornik
Zbornik sažetaka 44. hrvatskog i međunarodnog simpozija agronoma / Prof.dr.sc. Sonja Marić i Prof.dr.sc. Zdenko Lončarić - Osijek : Poljoprivredni fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2009, 94-95

Skup
44 Međunarodni skup agronoma Opatija 2009

Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 16.02.2009. - 20.02.2009

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
pšenica; selekcija; DNA markeri; lokusi za kvantitativna svojstva (QTL); genomika
(wheat; selection; DNA markers; quantitative trait loci (QTL); genomics)

Sažetak
Početci klasičnog oplemenjivanje pšenice sežu s kraja XVIII stoljeća u Englesku. U razvijenim zemljama svijeta (Europa, Sjeverna Amerika i Australija) kao početak planiranog rada na kreiranju genetske varijabilnosti smatra se posljednje desetljeće XIX stoljeća. U zemljama u razvoju ovaj početak se dogodio na početku XX stoljeća (Indija), odnosno u njegovim 20-im i 30-im godinama (Turska, Kina, Argentina i Brazil). U dosadašnjem selekcijskom radu na pšenici primjenom pedigree i metode u smjesi ostvarene su prosječne stope genetske dobiti od 0, 5-1, 0 % na godišnjoj razini, ovisno o zemlji i promatranom razdoblju. Budući da znanstvena disciplina oplemenjivanja bilja ima integralnu i ključnu ulogu u primjeni bioloških informacija za dobrobit ljudskog roda, nove spoznaje i tehnološka dostignuća doprinose učinkovitijem izboru superiornih fenotipova i genotipova. Kako identifikacija i primjena genetske varijabilnosti predstavlja osnovu oplemenjivanja bilja temeljni zadatak novih tehnologija leži u povezivanje fenotipske varijabilnosti s onom genetskom ; identifikaciji gena uključenih u ekspresiju agronomskih svojstava i maksimiziranju genetske dobiti temeljem dobivenih informacija na molekularnoj razini. U radu su prikazane mogućnosti i ograničenja u primjeni novih tehnologija s posebnim osvrtom na markerima potpomognutu selekciju (MAS), QTL mapiranje, funkcionalne markere i asocijacijsko mapiranje.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA