Naslov
&laquo ; NEODRŽIVI RAZVOJ&raquo ; ILI KAKO JE KRČENJE ŠUMA U RANOME NOVOM VIJEKU OMOGUĆILO ŠIRENJE ĐURĐEVAČKIH PIJESAKA U SJEVEROZAPADNOJ HRVATSKOJ?
(&laquo ; UNSUSTAINABLE DEVELOPMENT&raquo ; OR HOW FOREST CLEARING IN EARLY MODERN PERIOD ENABLED DESERT-LIKE SAND OF ĐUĐEVAC IN NORDWEST CROATIA TO SPREAD?)

Autori
Petrić, Hrvoje

Izvornik
Ekonomska i ekohistorija/Economic- and Eco-history : Časopis za gospodarsku povijest i povijest okoliša (1845-5867) 4 (2008), 4; 5-26

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Đurđevački pijesci; eolski pijesci u Hrvatskoj; rani novi vijek; krčenje šuma; povijest okoliša; ekonomska povijest; održivi razvoj
(Đurđevečki peski (Đurđevac sands); eolian sands in Croatia; early modern period; forest clearing; environmental history; economic history; and sustainable development)

Sažetak
U izlaganju se analizira ekosustav istraživanog područja eolskih pijesaka južno od rijeke Drave, sa središtem na širem prostoru oko Đurđevca, u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, blizu granice sa Mađarskom. Pri ovome istraživanju se otvara pitanje održivog odnosno neodrživog razvoja odnosno nije li slučaj otvaranja podravskih pijesaka (koji su se nalazili ispod humusnog sloja) primjer poremećaja ekosustava. Nestankom biljnog veznog materijala (korijenja) je ponovno došlo do eolske erozije i time do ponovnog javljanja pijeska na površini. Uzevši u obzir primjer &laquo ; suživota&raquo ; stanovništva sa pijeskom u srednjem vijeku moguće je razmišljati na način da ranonovovjekovno &laquo ; otvaranje&raquo ; pješčanih površina vjerojatno nije imalo samo veze s antropogenim faktorom pa možemo pretpostaviti da su uz njega vjerojatno utjecaj imale i klimatske promjene. Autor ostavlja mogućnost djelovanja antropogenih faktora na način da je promjena gospodarenja (i/ili primjena novih tehnika i agrarnih kultura) na ovim prostorima imale utjecaj na stvaranje &laquo ; golog&raquo ; pijeska, odnosno na njegovo otvaranje i pokretanje. Za ponovno vezivanje &laquo ; golog&raquo ; pijeska je trebalo mnogo napora, koji su sustavno bili provođeni od kraja 19. stoljeća. Sađene su biljke koje su se brzo prilagođavale životu na pijesku, a pri tome je vrlo važna bila akacija (koja ima veliku površinu korijenja koje spriječava migraciju pijeska). Te biljke su omogućile stvaranje humusnog supstrata u tlu. Time je bilo stvoreno plodno tlo na površini pijeska koje je u 20. stoljeću obraslo šumskom i travnom vegetacijom te različitim poljoprivrednim kulturama, što je zaustavilo daljnje širenje pijeska.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA