Naslov
Virus pjegavosti i venuća rajčice - opasnost u uzgoju povrtnih kultura
(Tomato spotted wilt virus - danger in production of vegetable crops)

Autori
Vončina, Darko ; Đermić, Edyta ; Cvjetković, Bogdan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
Program i sažetci priopćenja 53. seminara biljne zaštite / Cvjetković, Bogdan - Sisak : Hrvatsko društvo biljne zaštite, 2009, 49-50

Skup
53. seminar biljne zaštite

Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 10.02.2009. - 13.02.2009

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
virus pjegavosti i venuća rajčice ; povrtne kulture
(Tomato spotted wilt virus ; vegetable crops)

Sažetak
Virus pjegavosti i venuća rajčice (Tomato spotted wilt Tospovirus, TSWV) utvrđen je na 1090 različitih biljnih vrsta pa se s pravom smatra jednim od biljnih virusa koji imaju najširi krug domaćina. Zbog izrazite polifagnosti, brzog stvaranja novih varijanata, efikasnog prenošenja putem vektora te teškoća u njihovoj kontroli opravdano se ubraja među 10 ekonomski najznačajnijih virusa. Osim kod kultiviranih biljaka vrlo širok krug domaćina ima i među korovnim vrstama od kojih su zbog rasprostranjenosti najznačajniji: ljutić (Ranunculus arvensis L.), maslačak (Taraxacum officinale Web.), mišjakinja (Stellaria media L.), pepeljuga (Chenopodium album L.) i šćir (Amarantus spp.). Značaj korovnih biljaka u epidemiologiji TSWV ovisi o njihovoj brojnosti i o vrsti tripsa koji se na njima hrane. TSWV prezimljuje u navedenim domaćinima pa stoga navedeni korovi predstavljaju primarni izvor zaraze za kulturne biljke. Od vektora su kod nas zbog svoje široke rasprostranjenosti najznačajniji kalifornijski trips (Frankliniella occidentalis Perg.) u zaštićenom prostoru, a na otvorenome duhanov trips (Thrips tabaci Lind.). Navedeni vektori prenose virus na perzistentan način. Zbog svoje mobilnosti najznačajniju ulogu u širenju imaju odrasli oblici tripsa. Najčešće napadnute povrtne kulture su paprika i rajčica kod kojih može uzrokovati velike ekonomske štete, čak i do 100%. Simptomi na zaraženim biljkama mogu znatno varirati u ovisnosti o soju virusa, vrsti, sorti i starosti biljke te vanjskim uvjetima - temperaturi i intenzitetu svjetlosti. Obično se simptomi razvijaju 3-14 dana nakon infekcije, premda ponekad inkubacija može trajati i puno duže. Tipičan simptom zaraze na rajčici predstavlja pojava brončane boje na najmlađem lišću, a na nedozrelim plodovima pojava svijetlozelenih prstenova sa izdignutim centrom. Na zrelim plodovima česta je pojava blijedo crvenih, bijelih ili narančastih područja omeđenih koncentričnim prstenovima. Na paprici izaziva zaostajanje u rastu te žutilo lišća i cijele biljke. Uništavanje korovnih biljaka u i oko zaštićenih prostora, uklanjanje zaraženih kultiviranih biljaka, kontrola populacije tripsa, korištenje otpornih sorata te pridržavanje plodoreda najvažnije su mjere koje mogu spriječiti pojavu ili barem usporiti širenje ovog virusa te smanjiti štete koje uzrokuje.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA