Naslov
Sociologijske dimenzije sekundarnog stanovanja u Hrvatskoj: osnovni uzroci i posljedice
(Sociological dimensions of second home use in Croatia: main causes and consequences)

Autori
Miletić, Geran-Marko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
23.05

Godina
2009

Stranica
381

Mentor
Čaldarović, Ognjen

Ključne riječi
sekundarni stanovi; stanovanje; turizam; Hrvatska
(second homes; dwelling; tourism; Croatia)

Sažetak
Sekundarno stanovanje – ono koje se realizira u drugom stanu, van mjesta stalnog boravka, povremenog je karaktera, a pokretačka snaga su mu uglavnom zadovoljstvo i užitak – sve je zastupljeniji fenomen u suvremenom društvu koji nije zaobišao ni Hrvatsku. Podatci prikupljeni posljednjim popisom pokazuju kako je 2001. godine u Hrvatskoj bilo 182 513 stanova za odmor, te da su ti objekti imali udio od oko 10% u ukupnom stambenom fondu. Popisni podatci također upućuju na stalni trend rasta broja stanova za odmor, a predviđa se kako će se taj porast intenzivirati s približavanjem članstvu u Europskoj uniji. Budući da su sekundarni stanovi uglavnom u potrazi za atraktivnim krajobrazima, riječ je o praksi koja vrlo često stvara pritisak na najvredniji nacionalni prostor i stoga širenje sekundarnog stanovanja postaje jedno od važnijih pitanja u promišljanju razvoja Hrvatske. Imajući to u vidu, osnovni problem s kojim se ovaj rad namjerava uhvatiti u koštac jesu pitanja implikacija ali i ishodišta prakse sekundarnog stanovanja, a u namjeri da se odgovori na ta pitanja upustili smo se u analizu širenja sekundarnog stanovanja u Hrvatskoj. Rad je strukturiran na sljedeći način. U uvodnom dijelu nakon što je izložena temeljna argumentacija za pisanje rada, definiran je problema te su specificirani osnovni ciljevi istraživanja. U drugom poglavlju uspoređena je praksa stanovanja u drugom stanu sa stanovanjem na prvoj adresi te je preispitan odnos između sekundarnog stanovanja i turizma. Treće poglavlje nudi nekoliko inozemnih primjera evolucije sekundarnog stanovanja kroz koje se onda progovara o osnovnim obilježjima te prakse. Sljedeće, četvrto poglavlje sadrži povijesni prikaz širenja sekundarnog stanovanja u Hrvatskoj te daje uvid u karakter i intenzitet prisutnosti tih objekata prema posljednjem popisu. U petom poglavlju prikazani su rezultati anketnog istraživanja koje se fokusiralo na pitanje tko, kako i zašto koristi sekundarne stanove, dok se u zaključnom poglavlju sintetiziraju nalazi dobiveni kroz analizu popisnih pokazatelja te oni dobiveni anketnim istraživanjem.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija

POVEZANOST RADA