ࡱ> |~{q`xbjbjqPqP8::&GIhhh|####$L|t=J%LL%L%L%L%&"' )'<<<<<<<$>h&A<]h(&@&((<L%L%o.=---(RL%hL%<-(<--r7TF"hq8L%$ @ذ[#(7;D=0t=7zA,Aq8q8ZAh91'>o',-'$'>1'1'1'<<-1'1'1't=((((|||  ||| ||| Interaktivni na ini pou avanja fizike Maja Planini Fizi ki odsjek, Prirodoslovno-matemati ki fakultet, Zagreb 1 Zaato je teako predavati fiziku? Svaka je nastava, pa time i nastava fizike, u suatini oblik komunikacije. Nastavnik ~eli komunicirati odreene sadr~aje u enicima. No, ne radi se samo o pukom prijenosu (transmisiji) injenica. U fizici mi ~elimo puno viae od toga: ~elimo razviti odreeni na in razmialjanja, razviti razumijevanje temeljnih koncepata (koji nisu jednostavni, iako su temeljni) i osposobiti u enike za primjenu tih koncepata u problemskim situacijama. To su vrlo zahtjevni ciljevi! Istra~ivanja pokazuju da sluaanje predavanja, itanje ud~benika i rjeaavanje standardnih uvrsti-u-formulu zadataka, kao ni izvoenje pokusa prema detaljnim uputama nisu u inkoviti na ini za postizanje tih ciljeva [1]. U enje fizike zahtijeva visok stupanj intelektualnog anga~mana od u enika, a to se u tipi noj predava koj nastavi naj eae ne ostvaruje. Halloun i Hestenes su pokazali da je u inak predava ke nastave gotovo neovisan o predava u [2]. Usporedili su u inke predava ke nastave etiriju ameri kih sveu ilianih profesora, koji su bili razli itog iskustva i pristupa. Profesor A bio je teorijski fizi ar, koji je veliku pa~nju pridavao pa~ljivim definicijama i logi kim argumentima. Ostala su trojica bila eksperimentalni fizi ari. Profesor B izvodio je jako puno demonstracijskih pokusa i nastojao razviti kod studenata fizikalnu intuiciju, a dvaput je bio nagraen kao izuzetni profesor. Profesor C naglaaavao je rjeaavanje zadataka i pou avao pomou primjera zadataka, kojih je veliki broj rijeaio na predavanjima. Profesor D bio je novi predava , koji je prvi puta predavao i strogo se dr~ao ud~benika. Studenti ovih profesora bili su testirani istim konceptualnim testom iz mehanike na po etku i na kraju semestra. Za svaku je skupinu studenata izra unat srednji faktor prirasta (g-faktor) [1], koji mo~e poprimiti vrijednost izmeu 0 i 1, kao  EMBED Equation.3  U inci nastave ovih etiriju profesora izra~eni preko g-faktora bili su prakti ki jednaki i vrlo niski (Tablica 1). Tablica 1. U inci nastave etiriju ameri kih profesora izra~eni kroz g - faktore [2]. profesorABCDg0,270,270,260,23 I druga su istra~ivanja potvrdila da je u inak predava ke nastave prakti ki neovisan o predava u [1]. Zaato je tome tako? U enici i studenti su na predava koj nastavi veinom pasivni, te se za vrijeme same nastave rijetko dogaa zna ajno u enje. U enje po inje tek kad u enici pred test ili ispit krenu sami prou avati i procesirati sadr~aje, no ono je tada bitno ograni eno sposobnoau svakog pojedinca i pomoi koja mu je dostupna. U kona nici, u enici su u tom tipu nastave prepuateni sami sebi i nije udno da u inak takvog u enja naj eae nee biti zadovoljavajui. Rjeaenje ovog problema je u initi u enike aktivnima na samoj nastavi, kako bi se ve tu po eo odvijati proces u enja. 2 `to je to interaktivna nastava? Edukacijska istra~ivanja u fizici pokazala su da je interaktivna nastava fizike puno u inkovitija od predava ke nastave, osobito u razvijanju konceptualnog razumijevanja, ali i u razvijanju sposobnosti rjeaavanja zadataka. Studija ameri kog fizi ara R. Hakea [1] pokazala je na uzorku od 6500 ameri kih studenata i srednjoakolaca da je prosje na u inkovitost interaktivne nastave otprilike dvostruko vea od prosje ne u inkovitosti predava ke nastave u razvijanju u eni kog konceptualnog razumijevanja mehanike. No, dok je predava ka nastava jedna dobro definirana metoda, interaktivna nastava s druge strane obuhvaa cijeli niz razli itih metoda, a u inkovitost joj dosta ovisi o vjeatini nastavnika.Ono osnovno ato njome ~elimo postii je intelektualna anga~iranost u enika za vrijeme nastave ili aktivno u enje. Postoje u enici koji su sposobni samostalno aktivno u iti. Oni sami sebi postavljaju pitanja, stalno testiraju svoje znanje i razumijevanje u raznim kontekstima, u stanju su evaluirati vlastito razumijevanje i prepoznati podru ja u kojim je ono manjkavo. No, ti su u enici rijetki (mo~da ih ima do 5% u populaciji). Takvi e u enici biti meu najboljima, a vrlo e esto upravo oni postajati znanstvenici ili profesori. Profesori koji potje u iz ove skupine bit e skloni pretpostaviti da su njihovi u enici ili studenti sli ni njima po stilu u enja, dok e to u stvarnosti biti vrlo daleko od istine. Veina u enika, pa i studenata, nije sposobna samostalno aktivno u iti. U suatini, oni ne znaju koja pitanja da si postave i potrebno im je zna ajno voenje od strane nastavnika [3]. Potrebna je, dakle, interakcija u enika i nastavnika. Interaktivnu nastavu stoga mo~emo definirati kao svaki tip nastave koji promi e aktivno u enje kroz interakciju nastavnika i u enika i interakciju u enika meusobno. 3 `to nije interaktivna nastava? Dosta esto se u razredu odvija tkz. simulirana interakcija, kod koje nastavnik postavlja u enicima pitanja, koja zapravo ne vode aktivnom u enju. U takvom se tipu nastave tipi no postavljaju pitanja koja ispituju samo injeni no znanje, sugestivna ili retori ka pitanja, ili se od u enika tra~i da nadopune nastavnikovu re enicu. Takav na in komunikacije ne poti e kreativno razmialjanje i ne vodi kvalitetnijem u enju. Nasuprot tome, u interaktivnoj bi nastavi nastavnik trebao otvoriti problem na po etku sata, ime posti~e motivaciju i uklju enost u enika, zatim prikupiti njihove ideje pomou tkz. divergentnih pitanja, a potom ih usmjeravati prema rjeaenju problema tkz. konvergentnim pitanjima. esta je pojava da nastavnici sami odgovaraju na svoja pitanja. To je vrlo loaa praksa - u enicima treba dati vremena da promisle i daju odgovor, a ukoliko on ipak ne sti~e, pitanje treba dodatno pojasniti ili postaviti potpitanja. Pitanja trebaju biti takva da poti u razmialjanje i tra~e kao odgovor cijelu misao (re enicu), a ne samo jednu rije . Bitne stvari iz u eni kih odgovora treba dodatno istaknuti i naglasiti, a ukoliko u enici ne uspijevaju sami doi do zaklju ka, treba im pomoi dodatnim pitanjima i usmjeravanjem razmialjanja. Jako je va~no stvoriti pozitivnu atmosferu u razredu, te prihvatiti s uva~avanjem svaki odgovor, bez obzira da li je to an ili ne. Tek tada e se u enici odva~iti na iskazivanje svojih mialjenja. Treba imati na umu da razmialjanje zahtijeva vrijeme, te treba ii polako, kako bi u enici mogli smisleno sudjelovati u nastavi.  3 Va~nost konceptualnih pitanja U svim oblicima interaktivne nastave klju nu ulogu igra tip pitanja i problema koji se postavljaju pred u enike, a koji poti u aktivno u enje. Naglasak je na konceptualnim pitanjima, koja su jako va~na za razvoj razumijevanja fizikalnih koncepata, ali ato je mo~da joa i va~nije, za razvoj sposobnosti zaklju ivanja. Da bi bila produktivna za nastavu ta pitanja ne smiju biti trivijalna, ali niti preteaka, ne smiju biti trik pitanja, a dobro je ako ponueni odgovori nude neke este tipi ne pogreake u rezoniranju. Na Harvard University je 1991. uvedena nova metoda nastave na uvodnim kolegijima fizike, nazvana peer instruction  poduka vranjaka [4]. Metoda se sastoji u tome da su klasi na predavanja zamijenjena kratkim segmentima predavanja nakon kojih slijedi konceptualno pitanje povezano s glavnom temom tog dijela predavanja. Studenti daju svoj odgovor pomou elektronskog sustava za odgovore, ato nastavniku odmah daje povratnu informaciju o tome koliko su studenti razumjeli. Nakon ato su dali svoje odgovore, studenti su pozvani da diskutiraju sa svojim susjedima (2-4 min) i objasne im zaato su odabrali baa taj odgovor i kako su zaklju ivali. Tijekom diskusije nastavnik kru~i dvoranom i sluaa diskusije studenata. Nakon zavraene diskusije studenti ponovno odgovaraju na isto pitanje. Ukoliko nije postignuta zadovoljavajua raspodjela odgovora nastavnik ne prelazi na novu temu, nego poma~e studentima u razmialjanju, te im daje novo pitanje vezano uz isti koncept. Va~no je napomenuti da se konceptualna pitanja pojavljuju i na ispitima, ato poveava motivaciju studenata da se uklju e u njihovo rjeaavanje. Nakon uvoenja metode doalo je do velikog skoka u rezultatima studenata na dijagnosti kim testovima, ali i na ispitima. Na Slici 1 prikazani su srednji normalizirani g-faktori na poznatom konceptualnom FCI testu iz mehanike [5], tijekom 10 godina primjene metode [6]. .  Slika 1. Srednji normalizirani g - faktor na FCI testu na Harvard University. Tamni stupci ozna avaju interaktivnu nastavu, a svijetli predava ku nastavu [6]. Metoda se u meuvremenu jako raairila i puno se koristi u SAD, ali i drugdje. Razvijena je i radikalnija verzija ove metode [4] u kojoj su predavanja gotovo posve uklonjena, a nastava ide isklju ivo preko velikog broja konceptualnih pitanja. Iako je razvijena za fakultet, varijanta ove metode primjenjiva je i u akoli. Konceptualna se pitanja mogu i trebaju koristiti u akolskoj nastavi fizike, a odgovore u enici mogu davati pomou kartica u boji ozna enim slovima A, B, C, D. Va~no je tra~iti u enike da istovremeno podignu kartice, kako bi se izbjeglo prerano gledanje tuih odgovora. Na taj se na in mo~e aktivirati svakog u enika da dade odgovor, nastavnik dobiva informaciju o stupnju razumijevanja koncepta kod u enika, a diskusija o pitanju meu u enicima i s nastavnikom poma~e razviti sposobnost zaklju ivanja kod u enika, te produbljuje njihovo razumijevanje koncepata. 4 Izvoenje pokusa Premda nema dvojbe da je nastava fizike bez pokusa vrlo siromaana i nepotpuna, razo aravajua je spoznaja da pokusi sami po sebi (ma kako bili atraktivni i vjeato izvedeni), ukoliko ih u enici samo pasivno promatraju, nee proizvesti nikJLh ( F L n f ô{l]lNlNlNl]lNlBh;'kCJaJmHsHh^r}h CJaJmHsHh^r}h$* CJaJmHsHh^r}heCJaJmHsHh^r}hVG5\mHsHh^r}h 5\mHsHh^r}h%iE5\mHsHh^r}hVGCJaJmHsHh^r}h}ACJaJmHsHh^r}h}A6]mHsHh^r}h}AmHsH"h^r}hYP5CJ\aJmHsH"h^r}h}A5CJ\aJmHsHLh( p8:LPTX\ $$Ifa$gd^r}$$If^`a$gd^r}$a$gd;'k $`a$gd9A$a$gd^r}$a$gd^r}v r|FHJLNRvFLlǸ֝֎paUaFFh^r}h~%*CJaJmHsHh;'kCJaJmHsHh;'kh;'kCJaJmHsHh^r}h;'kCJaJmHsHh^r}hqXnCJaJmHsHh^r}hA,CJaJmHsHh;'kCJaJmHsHh^r}h CJaJmHsHh^r}h'CJaJmHsHh^r}hHzCJaJmHsHh^r}h\^.CJaJmHsHh^r}hYqCJaJmHsHh9ACJaJmHsHlrvz D<zdpr❎{i#ja0M h^r}hMECJUVaJ%jh^r}h CJUaJmHsHh;'kh;'kCJaJmHsHh;'kCJaJmHsHhmoCJaJmHsHh^r}h"CJaJmHsHh^r}h#*CJaJmHsHh^r}h~%*CJaJmHsHh^r}h CJaJmHsHh^r}hMECJaJmHsH *.0248:NPVptȹqbSqbqDh^r}hA,CJaJmHsHh;'kh;'kCJaJmHsHh^r}hJCJaJmHsHh^r}hCJaJmHsHh;'kh;'kCJaJmHsHh;'kCJaJmHsHh^r}hMECJaJmHsHh^r}h"CJaJmHsHh^r}h$* CJaJmHsHh^r}h CJaJmHsH%jh^r}h CJUaJmHsH)jh^r}hMECJEHUaJmHsH\^blvG3'' $$Ifa$gd^r}$$If^`a$gd^r}kdw$$IfTlr6 / SSSSS t0644 laTv;3$a$gd^r}kd$$IfTlr6 / SSSSS t0644 laT $$Ifa$gd^r}::#%x-z--:::: : :::::::::: :":$:$a$gd^r} $`a$gd&HXj|~  $J:( * !@!ⵦ}n_nPnAh^r}h~CJaJmHsHh^r}hT`CJaJmHsHh^r}hnCJaJmHsHh^r}hHzCJaJmHsHh^r}hz5\mHsHh^r}ht3(CJaJmHsHh9ACJaJmHsHh^r}h[mCJaJmHsHh^r}hBCJaJmHsHh^r}h\^.CJaJmHsHh^r}hzCJaJmHsHh^r}hA,CJaJmHsHh^r}hqXnCJaJmHsH@!F!$$$$\%n%x%%%%'' ((((\(n(t((((L*N*j*r*t***ӣąąvgvgvXvXvXXh^r}h>C CJaJmHsHh^r}hL{CJaJmHsHh^r}h}%CJaJmHsHh^r}hnCJaJmHsHh^r}hT`CJaJmHsH"h!h,5CJ\aJmHsHh^r}hTmCJaJmHsHh^r}h`ECJaJmHsHh^r}h,CJaJmHsHh^r}hHzCJaJmHsHh!h!CJaJmHsH**B+f+x+++++++(,,,,v-x-z-~----ǸqcUFh^r}h[/CJaJmHsHh^r}hT`5\mHsHh^r}hC5\mHsHh^r}hL{5\mHsHh^r}hnCJaJmHsHh^r}h$* CJaJmHsHh^r}hL{CJaJmHsHh!CJaJmHsHh!h!CJaJmHsHh!CJaJmHsHh^r}h>C CJaJmHsHh^r}h`ECJaJmHsHh^r}h CJaJmHsH- .b......$//////0 0111h2r279::::::$:ǸǸ⩸ǩ֝֝֝teZh]A5\mHsHh^r}h(`CJaJmHsHh^r}h&CJaJmHsHjh]AUmHnHuhCCJaJmHsHh]ACJaJmHsHh^r}h<^CJaJmHsHh^r}hgCJaJmHsHh^r}h^CJaJmHsHh&CJaJmHsHh^r}h[/CJaJmHsHh^r}hCCJaJmHsH$:R:b:d:;<<j>r?t?v?x?z?zHHHH I"I&I(I*I,I.IǸǸsg[L[L=hLQhNOLQ`QdQfQhQlQQRhSĵĩĎpbTpEh^r}h% CJaJmHsHh^r}h5\mHsHh^r}h-5\mHsHh^r}hCJaJmHsHh^r}hCJaJmHsHh^r}CJaJmHsHh^r}h&CJaJmHsHh:jCJaJmHsHh^r}hYxCJaJmHsHh^r}h09CJaJmHsHh&h&CJaJmHsHh^r}h2CJaJmHsHh^r}h:jCJaJmHsHakav napredak u njihovom razumijevanju fizike. Da bi poslu~ili u enju pokusi ne smiju biti samo ilustracija i posebni efekti, nego suatinski dio nastave, u koji u enici moraju biti jako uklju eni. Pokusi mogu slu~iti upoznavanju pojave i otvaranju problema (na po etku sata) ili rjeaavanju problema (u kasnijim fazama sata). U svim je slu ajevima potrebno u enicima objasniti eksperimentalni postav i opisati ato e se napraviti. Da bi se dobila njihova pozornost i uklju enost, va~no je pitati ih ato predviaju da bi se moglo dogoditi, a nakon izvoenja pokusa pitati ih ato su opazili, te tada krenuti u interaktivno tuma enje pokusa. Praksa nekih nastavnika fizike iz osnovnih akola pokazuje da je jako dobro tra~iti od u enika da zapiau svoja predvianja i da samostalno opiau pokus, a potom prozvati nekolicinu njih da pro itaju ato su zapisali. Ako pokus slu~i rjeaavanju problema, va~no je potaknuti u enike da ga sami osmisle (npr. kako istra~iti o emu ovisi period matemati kog njihala). Tu se pru~a prilika za razvijanje izuzetno va~nih vjeatina poput sposobnosti identifikacije relevantnih varijabli i kontrole varijabli, a istovremeno se posti~e i aktivna uklju enost u enika u nastavu. Ako se radi o mjerenju, va~no je ispisati na plo u rezultate svih grupa i diskutirati ih. 5 Kooperativno rjeaavanje zadataka u grupama Rjeaavanje zadataka tradicionalno zauzima dosta vremena u nastavi fizike. Uobi ajeno je da svaki u enik rjeaava sam za sebe, a onda se nekoga prozove da rjeaenje napiae na plo i. Veina u enika koji ne znaju rijeaiti zadatak bit e u tom procesu pasivna i nee znati rijeaiti zadatak niti nakon prepisivanja rjeaenja. Rjeaavanje je zadataka (ukoliko se ne radi o vrlo rutinskim uvrsti-u-formulu zadacima) vrlo kompleksna vjeatina, koja uklju uje puno koraka i zahtijeva od u enika razne sposobnosti. To u enici u pravilu nee razviti sami od sebe  potrebno im je izlo~iti glavne korake u pristupu fizikalnom problemu i dati im priliku da aktivno sudjeluju u rjeaavanju. Grupa iz University of Minnesotta razvila je interaktivnu nastavnu metodu rjeaavanja zadataka u grupama [7, 8, 9]. Glavni koraci rjeaavanja su sljedei: 1) vizualizirati, prepoznati i razumjeti problem (nacrtati skicu, ozna iti poznate veli ine, uo iti ato se zapravo tra~i) 2) dati fizikalni opis problema (razumjeti fizikalnu situaciju, opisati je pomou npr. dijagrama sila ili sl., prepoznati fizikalni model koji odgovara toj situaciji) 3) dati matemati ki opis, planirati rjeaenje (napisati jednad~be koje odgovaraju fizikalnoj situaciji) 4) provesti rjeaavanje 5) evaluirati rezultat (provjeriti jedinice, procijeniti realnost i smislenost rezultata) U enike treba uputiti u ovih pet koraka, formirati skupine od (idealno) troje u enika razli itih sposobnosti i dati im zadatak koji nije trivijalan, ali niti prezahtjevan, te koji zahtijeva razmialjanje, a ne samo puko uvratavanje u formulu. Pokazalo se dobrim povremeno koristiti zadatke s kontekstom (engl. context rich problems), u kojima nije eksplicitno navedeno koja se fizikalna veli ina tra~i, a mo~e biti dano viae podataka nego li je potrebno za rjeaavanje, te u enici sami moraju procijeniti koji su podaci relevantni, a koji nisu. Primjeri ovakvih zadataka dostupni su na internetu [10]. Uloga je nastavnika da obilazi skupine i pomogne, ako pojedina skupina zapne, te da se na kraju rjeaavanja prodiskutiraju rjeaenja, kao i tipi ni problemi u rjeaavanju na koje su u enici nailazili. Rjeaavanje zadataka u skupinama poma~e i loaijim i boljim u enicima. Loaiji u enici imaju priliku sudjelovati u misaonom procesu pristupa problemu boljih u enika, slobodnije postavljaju pitanja i izra~avaju svoje poteakoe u razgovoru s kolegama, nego u razgovoru s nastavnikom. Bolji u enici dobivaju pak priliku da pou avaju, da posvijeste i verbaliziraju svoj pristup zadatku i time takoer napreduju. Pokazuje se da u inak skupine redovito nadmaauje u inak najboljeg lana skupine [7, 8]  6 Interaktivne metode koje se osnivaju na koriatenju ra unala U svijetu su osmialjene mnoge ra unalne interaktivne metode za u enje fizike, no kako veinom nisu dostupne u Hrvatskoj, nee biti ovdje diskutirane. Va~no je napomenuti da te metode same za sebe nemaju visoku u inkovitost u poveanju konceptualnog razumijevanja [11, 12]. Tek njihovim kombiniranjem s drugim interaktivnim metodama, poput poduke vranjaka ili kooperativnog rjeaavanja zadataka, posti~e se vea u inkovitost [12]. Vjerojatan je razlog niske u inkovitosti nedostatak verbalizacije ideja kod isklju ivo ra unalnih metoda, koji je nu~an za razvoj razmialjanja i postizanje konceptualne promjene. 7 Vole li u enici interaktivnu nastavu? U po etku mo~e biti otpora prema promjeni metode. Nakon ato se naviknu na interaktivnu nastavu, veina u enika i studenata dobro prihvaa takav rad, jer osjeaju da im on donosi korist. Ipak treba napomenuti da razni autori napominju kako obi no postoji oko 10% u enika ili studenata koji su nezadovoljni [3]. Razlozi njihovog nezadovoljstva naj eae le~e u njihovoj ~elji da im se daju gotovi rezultati, koje e oni memorirati - oni ne ~ele sami dolaziti do zaklju aka, jer smatraju da je u enje akumuliranje to nih odgovora. Ti u enici i studenti jednostavno nisu zainteresirani za kvalitetnije u enje. Da bi se u enike motiviralo na ovakav rad potrebno im je na po etku objasniti kako e se i zaato provoditi interaktivna nastava, napomenuti im da e na takav na in postii bolje razumijevanje fizike, te da e se to razumijevanje i ocjenjivati. Takoer je va~no pokuaati im posvijestiti ato zapravo zna i u iti, usmjeriti ih prema aktivnom u enju, te pokuaati utjecati na njihove stavove prema u enju. 8 Zaklju ak Edukacijska istra~ivanja u fizici ukazuju na to da interaktivne nastavne metode mogu zna ajno poveati u inak nastave u odnosu na tradicionalnu predva ku nastavu. No, nu~no je napomenuti da je interaktivnost nu~an, ali na~alost ne i dovoljan uvjet za to. Jako je bitno kakva se pitanja i problemi postavljaju, te kakva je kvaliteta ostvarene interakcije. Nije presudno koja e od pojedina nih interaktivnih metoda biti odabrana, a naj eae se u praksi koriste kombinacije viae metoda. Klju  je uspjeha postii intelektualnu aktivnost u enika na nastavi i usmjeriti je prema konstrukciji i razumijevanju fizikalnih koncepata. Primjena interaktivnih metoda zahtijeva mo~da po etno vei anga~man nastavnika u pripremi nastavnog sata, nego li je to slu aj kod predava ke nastave, ali isto tako osim veeg u inka nastave pru~a i veu satisfakciju kako nastavnicima, tako i veini u enika. Literatura [1] Hake, R. R. (1998). Interactive-engagement versus traditional methods: A six-thousand- student survey of mechanics test data for introductory physics courses. Am. J. Phys. 66, 64  74. [2] Halloun, I. A. & Hestenes, D. (1985). The initial knowledge state of college physics students. Am. J. Phys. 53, 1043  1055. [3] Meltzer, D. E. & Manivannan, K. (2002). Transforming the lecture hall environment: The fully interactive physics lecture. Am. J. Phys. 70(6), 639-653. [4] Mazur, E. (1997). Peer Instruction. A user s manual. Prentice Hall: Upper Saddle River NJ. [5] Hestenes, D., Wells, M. & Swackhammer, G. (1992). Force Concept Inventory. The Physics Teacher 30, 141  158. [6] Crouch, C. H. & Mazur, E. (2001). Peer Instruction: Ten years of experience and results. Am. J. Phys. 69 (9), 970 - 977. [7] Heller, P., Keith, R. & Anderson, S. (1992).Teaching problem solving through cooperative grouping. Part 1: Group versus individual problem solving. Am. J. Phys., Vol. 60, No. 7, 627-636. [8] Heller, P. & Hollabaugh, M. (1992).Teaching problem solving through cooperative grouping. Part 2: Designing problems and structuring groups. Am. J. Phys., Vol. 60, No. 7, 637-644. [9] Opis kooperativnog rjeaavanja zadataka u skupinama:  HYPERLINK "http://groups.physics.umn.edu/physed/Research/CGPS/CGPSintro.htm" http://groups.physics.umn.edu/physed/Research/CGPS/CGPSintro.htm [10] Primjeri zadataka s kontekstom:  HYPERLINK "http://groups.physics.umn.edu/physed/Research/CRP/on-lineArchive/ola.html" http://groups.physics.umn.edu/physed/Research/CRP/on-lineArchive/ola.html [11] Hake, R. R. (1998). Interactive-engagement methods in introductory mechanics courses.  HYPERLINK "http://www.physics.indiana.edu/~sdi/IEM-2b.pdf" http://www.physics.indiana.edu/~sdi/IEM-2b.pdf [12] Cummings, K., Marx, J., Thornton, R. & Kuhl, D. (1999). Evaluating innovation in studio physics. Phys. Educ. Res. Am. J. Phys. Suppl. 67(7), S38 - S44. Primjer zadatka s kontekstom [10]: Anga~irani ste kao tehni ki savjetnik za novi film o Jamesu Bondu. U jednoj sceni 007 progoni zlo inca i dospije na vrtuljak. Zlo in ev ortak pokrene vrtuljak u nadi da e zbaciti Bonda s vrtuljka u pokrajnji bazen pun gladnih morskih pasa. Odredite kako se brzo vrtuljak mo~e okretati, a da kaskader ne padne u bazen s morskim psima (koji nisu pravi, no publika to ne zna). Izmjerili ste promjer vrtuljka i utvrdili da iznosi 50 m. Odredili ste faktor stati kog trenja izmeu Bondovih cipela i povraine vrtuljka, koji iznosi 0,7 dok je faktor kineti kog trenja 0,5. U kvalitetnoj interaktivnoj nastavi nastavnik treba: otvoriti problem po eti s divergentnim i ii prema konvergentnim pitanjima pokuaati anga~irati sve u enike optimalno ekati na odgovor i ne odgovarati sam na svoja pitanja pozitivno se odnositi prema u enicima izbjegavati retori ka pitanja i pitanja na koja se odgovara jednom rije i dodatno naglasiti i povezati u eni ke odgovore pomoi u enicima da dou do zaklju ka odgovarati pitanjima pohvaliti odgovore (ne samo to ne!) ii polako hSv0w2wwwTxxxx"y2yyyzz {8{{{|}L}N}R}Z}v}}}}~~`rĵĦĵĦӦⵚĵĵ}oh^r}hj5\mHsHh^r}h-5\mHsHh^r}hCJaJmHsHh'CJaJmHsHh^r}hCJaJmHsHh^r}hjCJaJmHsHh^r}hTCJaJmHsHh^r}h.CJaJmHsHhLQCJaJmHsHh^r}h% CJaJmHsHU%r؁Ă LjJtӵ◈ym^OC7h'UCJaJmHsHh&CJaJmHsHh^r}h|CJaJmHsHh@FHNPZ\`btvz|¹̹ع $*0268<>HJXZjlnpxz~κкںܺh^r}h%CJaJh^r}h%CJaJmHsHh ] 8 Ma`ɵ1}2˦-6{I L4A %\X$`m `PܿcdbR ,.Ie2C  /zu.q$$If!vh55S5S5S5S#v#vS:Vl t65STq$$If!vh55S5S5S5S#v#vS:Vl t65STDDdn  s J+JxSA Mazur_PrimostenbCD ֳmx1#aNCnCD ֳmx1#aNPNG  IHDR*sRGBTPLTE """)))999333BBBUUUMMM___fffwwwfBIDATx}b*-3apǘ$~ $!v m&nòаTYzMKZ\? CxɺEKX@OwU?q^-˲`TnZoSip~555_>p 1{|kӗ?x;W8~Wh_p|O ~6%{vu7MWinWx7b܃ú{^W|ˏ- [ o:25o#`0^/8^M>`Cg+:|K 0zM&E=go<;O?76=ƂU.@< uq]d݇_xp]㦻p_F#ߓ.ow93&!૎@Nă/s('缼GE`t2w#"O|_ic+rFHq6_ t;:9nvg @ Ӗzs;)LLķ;0 OCx;DDZ^)ÈvYt ?ȫ97% X3xlވVd(໎Eyqg=YFv eG@ld|}EDYzplgwլn||y!=*ժ"8  h~ݗY=`~ Vxpr~;̳`}yr]X+-`TXo\MzUSk> d՗[LtVNZ:zQ[wPƅnvz$ ̋ \@rv^!|9P7Mgöqxߨf}*20ASc8],ի]pTWg|{1ػֲã>yjH%*ewJå߫uU;ۨ^Ʈ)SpJ4 0*__puAZPS&0o]M . ?j9zhCc/0fݦC<8Y 4uQ0baݿ^ W|†2mwST;T_5մN=}_7ӴvԧƇ|'@9װ jDd@= YIIt1vTPMp*դ AWpdVТ dr)؂mÛ@gRq]Q fl6ϝie6ٝ*X]oe]RJӟ}iuac( r 0P VeVm8=B;MIkNcU44G+؎i >j^+B9m!=9lRkؗp;5D]:М{܂xF#6PaPp҅WЗ>&]$ܜ;&ޟ{RGщ{Տ|0j3)nZo .2GީCw<$}p߱Sj<_LJ폪 C'F%CDa FAa !*̶ձWުUڏu d!vSu'}қzw ¡HNn]wN\ٹ~\}&<#&{,Ik -o*ZQ>cEwyFcPA:ߪ]QUs] :|RRC6G北PE^„ >A~|>xPp#:'l,sHޫ)|Un+0s3A" 8~pNowk x8n"H2&ֻ!r;a >J[tulpꯔ[.VS`9ܥ&j=Ъۤ"U#$~Lu06.BC1 8r% uj&'3p61HMBac=\ +-TN1gJNݦ*`sMY-˼$^@f Ck!kÿY} ?}98CnQs E?NGnďkjpWfN;ǃrk L:Q"F( g~&/El [/:W0~S,ĵ_'% Jz$ &uP%gq%VނDp 2/O>|Yw.z 󀣻Wm.SoZo_?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrtuvwxyz}Root Entry  F[Data sGLWordDocument 8ObjectPool @ذ[[_1302605921F@ذ[@ذ[Ole CompObjfObjInfo  FMicrosoft Equation 3.0 DS Equation Equation.39q"Ž  g=posttest"predtest100"predtestOh+'0Equation Native 1TableASummaryInformation( DocumentSummaryInformation8K:yyu&,4YooP'ж=nB "IyĊ>#\^|5u׋n/-|etJ 84,xii굝n_ep?z[A8 1Zı])ۨ7^.*l1q 躪̏/rs¯!!薛ثwR`h>ufiyFC34SӗX,!6%\MV,Z`lW5\eK([ <ڀ4ab>S}7G/h:k`TSO]jdmRSJ`>/ 03 G@-'<js`rLuN˂- & `mw)c; 8a!(^hoʠG@_,8L JGqQT8N/@<4 !`O4 3G s!\xPKE#C/H(w 5X,Nիzby}~vgИ3 t~V 3TFPbFŶ P@@QiF-DyN`IRe` {A_^>,F:e0>>|3"YqN=o8w26bP x E ;pP" h3Sj_Kؾ3z]G^Cjx8Np [O`\|WZ2^?8n`7@0trprP1nF(2{wnjnV N> ԖA! jӶv٥~]*g3'8VlX',ews E^Q&:#.x PU߫1bgM NQ&704 ~q}OWj>Wpojh֙t踿lߠMCFSG aZuwH~j]*|_TȠx]n"oW;K;`XPm5'=Uw+#|rb0l `}o ]͝-oJ]+5߆]RڿD p-{T&jޠY,&^ H8b:4D- tS}%68NPv.ްYK)gJ>͹f Cӟ{G6=oaf "D{dնS5< W|ԭҲCzqpq$3 p,ȓC`@n Zbp:k ;)2qoi|ӣ8Nl82 kKh׆c ⣓r34@H ],-\ս:Z%~ytA ^-5vVg.P[PXe ky(b?x,8Au4HŎ8.MvBF'pu@N 6Cs dwPd4,q0@s:{JcF nZ@辅޾~AtC&$Av MQ> j V >6)ldԾ ,̻bC?8-YuG:F$4)gpM ]"l a M _,Fz-G".h|J]D` y@\2Fta 8[yL+(aܱRX ‡c%HN߂"͈Һ#Z:|\P7^w? e*4RTq5P&nB@p]LiN2q]d1/1;#+ iFw09`Ax"d( H"AY*G@@2`i WNc#dXf"j̴'N`sN0|141Y a`x-|2DЪ<(6r&FP gZ`d!Y/Qϻ*&}%KoSK`ms-͹M|xL`Yd7Kb9(T0 Ź&Vuw>@5,Vkn} SL_HAZC#-S4NcȩC~\l P]&FQ|O@K9th#"uu1 L D!@$4<>~ `ν/]l!5h8+C,2X~~Aa0'RTJ$ba9 $}~ʄ͙_<Y*!5@ئ4fӵ׏_.-߬#_ ha`.nxYAl)ݣ,IQr)0,yIG3,4tUuvJ #X/ !rc98Y#PI"ߛ ˆ<ѱ$ŠDߟϔ02i$ZnF-3'p u`bիaEYd[ZW>^po M9I}|Ao(6 ʉ! @ 5 IMf8$V03 zD|m.l8/{tat[(y>NbjĊA,Sa,8h%rL} ;YlgSO`Xq@hK2~9 +3 d<@N c}'v`@twov>_krJ_ަVwnU؈v ?yf/8 R@'JX2St Do`Q@P}Ȱ?ŸU9ϔ|MxИvOr} /ꢂἽu;Z \֪&t?v᭻6d:X藰6zc'ǥԵ_)ÌR3}5Y`9nUL ؓ=a4۳wJY*'Y$itGuoaXh>\)3TWG@CQN PpDP@C)hsFs$^h kGDNM__]ְϥ7Y9J[XKeYvsE>39( .ظAtG 5ZgJ@OĊD$|Gw$~}cD@k\3ZZrlT0VεkZJ3#*9Bޱbő[RADP bW~t<X҃A @bcᜐ{Y'}|t`#XYWLV63pt`e#}>Q3? y-V 8y,j͋9R~E(4maWcij`;+ء&g|#F#.\ W_ 02ڜ C$֊w FKx"I M2dA(1 3нY&eX*9LTg. cnXl-}~x^tT|)jM䴥hYL̀ _Nk ޅ#`$IJT ×6>6@)wq$ .mIL!:LP l"!O`ڳbbujb- zYEdAiV*hW} \^}%XȽR9MYܡBjກj_NMPKTD&Jq¢I1(Ĝ@-7 RsX+crd `Z tAm[:gS檒yNY1y|*mB{OV^p)} c圾wyIxdIo rS\;C4Z3"ĜE<FQ@%N  1$[+ /}Z blx4VˇSb( krq^# hQ1rÑbxdN`a=pH XL`Jc|m>u`&F5+.v^  -kAq-L.6 _+kD `%,-"WUN፝Zx|N6>ֱZ,#ߙ"#4VLCATFY)Q0}[f ‘ B! LFe ҙ,\ >S. ,YX $#]TlTZp }xQ>:v(ȡ@5ZEG~r5@ d2Fy?8=JI@?>m!i,>{:I .kۦG 3\ DA`LJ۟늦TlA&E88$p(iFH'钎Ju翯ZZh47W3+ ZXYԃ:v,L~H*F-7X)*xbT‡2ag`eR̝]\wg40`g8gP*dPpdF:xpj|t$u-3`Zپ^~ rW(k͑ u)hh.y(| RBQY-,C@n#HgJgy@x:_# 2߮?X3,1@gV?s 7MBd,}#"?lC*1-Yޏ9|X&AoX:-Yi1 zmYi̭;SKO~( _@S`’ylR !wS5o Д0b8Xr9f0;6sc 1@@KҒϢ|eHG9 vKH#(/5o3ˁjF9(Q `6 |aK? S Z T6y>\)DP$'4%\i且,$u;А D"+,sM ?} jm>fQp z9$9 0RX4G&53sI`eƲr?PȰ. p{s?=`k>*#ҿI$jF<1DplA)t`xDE@Ç͓f:s8/' dhDO_((!) ㅴͤ /4u: ?R_r-$-Zd|\ޛA߫E_@+'Z@<(uh,Z`e_s`\T쟳VawG@+ ayʘyh$ncMR d+T 2,7G@gw!+X l4*l 0< 24wm$0N<0,1Ƀ&p&23%_G圧JYqDeg0 XA}RS"N!TRkְ> Є{G EɠGV 7B./-8%%/(mB eV8@ TH 5De<ЄH`;',@L1ܗ`\kf 38'FXFf~z͒*ldȠD.P peoP5-z! YzTFPv9H!A-,aডÅY!+uK>@39 xSUmL(K=(N$s'jzk4.hiv4EdѡJYz PgX$:{roqٵ1aW D -f wp,٠IVD(g w|V$uCCϝVˌr >2=f̍<u: @'DX+k{k`0+X,`X yvr@?XR`vAm>o@Yj~fӎp0,@ڰ Z>8D1Bcc"}?g8[1JF MevzYgCH0[0y/,p0݁ =eo^ xwj?< DdaXfjWնdЃ&NDöQ~?h #,K㑱;'}s,3 1xpA7\( HG(9V\ !WL3S ɁGJ ҒOkv5<.#Vx;(T4><ˬ?3 0V?ZY`ז 0=HeSvw:eq8'?}.QlJ.E>&eRM͝ Ze8 orꞭU>;dE&>H!$/@3+@L#6+8F zif^qUϝ>  gsY/W)iA{Z%=!p!c7v$!|#(n ﵒ`8 qt͛#gn?*j$h&.i&rN @Nxli 8=F֏g1Q%:\k(aX#ts.^}C7G}^5!$,UkS 3K}˹C8{<5j@pub5~| ΎJ-tEmt<\.Ya%GbXtĴ@cD8sg@D!h8 !U>qgPr$W+?th""sq{?Y@3oj켧:3 L $w&'Ј(3dh4;HI-`t9>\4?%,iI-#=&N Z2 NkR}H@x6V1| >eͳSpmlެ딇 > `b5h/]a,``a =+GQԤD6I4|a=N`Z릪]<|l5|B %o˵ֈ34+85T4 Nn}*%Jޥ-Sm2IX{ !ah ( x20 >A\G#@KǑ:axt*7rpI<>mAƄ#)_@!$^ͻ( y-Z5S|Z@sr@vNxTH<.)٧Q;4]$e,Y@ˆRd"1$@Hǰ-|Nz\@xh$r W <fh+kE4+P- !;VMJv# f;9+A )rm\T9$$Q ȃ`*,#!'ZRdI{xbäa`ZPo@`n|b !n!/%-A&RAnY#h|A p!+.:|09Oe*8OvM&@[A ee7)_Q7f@!r[#Cd-![<L~Uxh3IM-Ad, ,lD}\ @]="68o ! VY|ѯ>Xw(#4z0mEFH  C-6jbљ<Wyh8?'r`/VO@"IQ%VPVCgAyb@jz- ZC NfYiIJ68 `64Jpw&ˁp A}/R#DTSey%hjs&,00w+]"H02f͎ wB% F2fHy=OCD!d-2|Xm&0E.Y ҭ#Ɗ<@.c&m(D& D<@h˭Gm~xz ^;yj$`L%{no&OO~3ݼ2q61&u@D}"|ԽrObrmg B(|`YiN2Uxjw1A)T[Ds8+}ot.HA98H|s!#H G !y܂ٸOoc;Vpֈ23881 ՚3h0CN?G@G|H>Cȯ(A-ҸiʷrҋLQȈlaǺ'+:>JyEAx$ w0 EZV{2?U0F4e2rfbƚ 3Ӭ>e>YvY a <^@jOA`-4/ Yd(`#Ў;j i ZA Lݵ 3vꏎ}:j<;GGjeD?GzFrYXq&GkF?r&XJ'OAP}cLz(lQߞ R5i)/`݈<sqwBtYVȁA*Hϒ;YkXZcgm*1 @`+6Y^B "zZp`."wy<12g@ [J~FB(AG@,g dy gAzD}eyj `;"&7R=, L5VưFX+O5(DA,AM!/@Xh I$ X( 0x7fJX#"Q Jg`?:j<{ _)h=%@GVpZfpV E* D@L]}PfeW mX犢#Jج7P2'PN64~ V 80I$AbJ7>@aI-'Dk=GVŜXTpR14d ` r׻(`3qxJ} c ޯj&@2qڍH$ecߊ!2o^ z<xT ieȞ;rthPH\;ZU vC%?w,uRU':'v }_z}ns%קZ|Y1`.|~+@~%D1?!}=}|>tCfVLgҾ!FWKӛ)&T܅O>f.>qܶM?PNMt A%Lxi3VM}3_n/)$C?CŽ=|u"Z8/n~Ozzq*<[ gO=ԮKU=E}SK*~>/o! y%?4|70=u^k<(xvZoïo>:.EV<;MwہQF<]ED|Nx)B}F=:7`7l: ^7"hYqv+!keu4z_xjӄllK ުpCU+8~3(gNoS<P] x*@3Q Utbt\h @4v H:ʿ4O-s 6e<\7=ԇTd>`ϧI]ZO_is["? dZ}txc_~<@ ኘ8<7a7q{7gWp􎱀sުyzj789 [$4^JؤgE'pQh6D^+87y W:JWk+ꪪ/0~NIw)e:ANtU`AE:4de `!o 6J_oUӴZ'Ơ {i?_^.r  /HDUg\@j(I52&t*r0l%¹p{ ?a6^.X Wjݎ[`ݝ7ݝ|uZP?e\{UPV@YeUPV@YeUPV@YeUPV@YeUPV@YeUPV@YeUPV@YeUPV@YeUPV@YeUPV@YeUPV@YeUPV@YeUPV@YeUPV@YeUPV@YeUPV@YeUPV@YeUPV@YeUPV@YeUPV@YeUPV@YeUPPV@YeUPV@YeUPV@YeUPV@YeUPV@YeUPV@YeUPV@YeUPV@YeUPV@YenxheIENDB`yDyK Ahttp://groups.physics.umn.edu/physed/Research/CGPS/CGPSintro.htmyK http://groups.physics.umn.edu/physed/Research/CGPS/CGPSintro.htmDyK Jhttp://groups.physics.umn.edu/physed/Research/CRP/on-lineArchive/ola.htmlyK http://groups.physics.umn.edu/physed/Research/CRP/on-lineArchive/ola.html1DyK /http://www.physics.indiana.edu/~sdi/IEM-2b.pdfyK ^http://www.physics.indiana.edu/~sdi/IEM-2b.pdf   8D d p | (Interaktivni naini pouavanja fizike Maja Planinic Normal.dotMaja Planini6Microsoft Office Word@,@@v@[ <՜.+,D՜.+,X hp   PMF$G &Interaktivni naini pouavanja fizike Naslov` 8@ _PID_HLINKSAl, /http://www.physics.indiana.edu/~sdi/IEM-2b.pdf DJhttp://groups.physics.umn.edu/physed/Research/CRP/on-lineArchive/ola.html RAhttp://groups.physics.umn.edu/physed/Research/CGPS/CGPSintro.htm   F!Microsoft Office Wordov dokument MSWordDocWord.Document.89q@@@ NormalCJ_HaJmH sH tH >A@> Zadani font odlomkaVi@V Obi na tablica4 l4a .k@. Bez popisa6U@6  2 Hiperveza >*B*phR^@R ~Standard (Web)dd[$\$ mHsHtHt@t MEReaetka tablice7:V0HV@!H USlijeenaHiperveza >*B* ph]HpK]HKpK&4opqeEFA y z      2 >!?!1"2"$$$***..(..I///"0#0{2-5/505152535455565758595w5778`:;;;b==s?t??<@=@@@ZA[AAA-B.BBBBDCkClCC$D%DDDEEEFFF%G&GIIIIJ#JdJJJK)K>KbKmKnKqK00000000000000 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000@0@0@0@0@00@0000000000I000@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0  0@0I00JpqEFA y z  2 >!?!$***I///#0{2-52535455565758595w5778`:s?t??<@=@@@[AAA-B.BBBDCkClCC$D%DDDEEFFF%G&GIJdJJJK)K>KbKqKK008tpI007I005K00I005@0I00K00K0 07 pq@0K0 09 qI0 08I0 07I0 05@0I00K00K007I005@0K00K00K00K00K00K00I00I00K00I0'0+K0'0*I0'0)K00xK00I000K000'1<ƜI000&I000$K00K00K00K060"7ƜI060!I060I00I00I00I00I00K00K00I0B0I00K00K00 I00I0000K00I00K00I030I030K00K00@0K00K00I00I00K00I00I00K00I00K0$0K0$0K00I00K00K000|X K00@0K00K00K00K00K00@0@00|X  l@!*-$:.I~JhSrB~$̼x*-./345679:abcdfghikmnop\v$:ފ|\x+0128ejlqv,]DDDEpEEFVFFpK:XXX8@&(  B    B    B S  ?-5pK2^THq T _Hlt229209390DqK@DqKOP Q R L AAAHqKAAAHqK8*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsCity9*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsplace9*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsStateC*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsmetricconverter 50 m ProductID%&34nqdeDF@ A x { 12 =!?!0"2"$$$$****..'.(...H/I/////!0#0z2{2A3,595v5w57788_:`:;;;;a=b===r?t?~?=@g@BCCDCjClCCC#D%DDqEEEFFF&GrGvGGGGGKaKbKlKqK3333333Ge2 $$//{2@3;;??"@=@[AqADEEEF%G&GIIJ#JdJJ)KlKqK{22&GqK$ N.r w ]r  ^`OJQJo(_ ^`OJQJo(_ pp^p`OJQJo(_ @ @ ^@ `OJQJo(_ ^`OJQJo(_ ^`OJQJo(_ ^`OJQJo(_ ^`OJQJo(_ PP^P`OJQJo(_h^`OJQJo(hH ^`OJQJo(_ pp^p`OJQJo(_ @ @ ^@ `OJQJo(_ ^`OJQJo(_ ^`OJQJo(_ ^`OJQJo(_ ^`OJQJo(_ PP^P`OJQJo(_ ^`OJQJo(_ ^`OJQJo(_ pp^p`OJQJo(_ @ @ ^@ `OJQJo(_ ^`OJQJo(_ ^`OJQJo(_ ^`OJQJo(_ ^`OJQJo(_ PP^P`OJQJo(_ ^`OJQJo(_ ^`OJQJo(_ pp^p`OJQJo(_ @ @ ^@ `OJQJo(_ ^`OJQJo(_ ^`OJQJo(_ ^`OJQJo(_ ^`OJQJo(_ PP^P`OJQJo(_w ]$.N+]l2D zj[n<,A#(ހV$" TrA#(ހV$" UUdTx s)mY` s) Ud:bUd4s)1!Uds)j+Ud/v1UdH9Udu29s)"(C <^YPBL{ "}%'t3(~%*s* ,A,\^.{. 222 909S:;*=dBME`E%iEFVGTU'U{X(`T`f;'k1lYl[m