Pregled bibliografske jedinice broj: 402052
Učinkovitost quetiapina u liječenju anoreksije nervoze
Učinkovitost quetiapina u liječenju anoreksije nervoze // Četvrti hrvatski psihijatrijski kongres - Sažeci radova / Hotujac, Ljubomir (ur.).
Cavtat, Hrvatska, 2006. str. 105-106 (poster, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 402052 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Učinkovitost quetiapina u liječenju anoreksije nervoze
(Efficacy of quetiapin in treatment of anorexia nervosa)
Autori
Petrić, Daniela ; Graovac, Mirjana ; Frančišković, Tanja ; Ljubičić, Đulijano
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Četvrti hrvatski psihijatrijski kongres - Sažeci radova
/ Hotujac, Ljubomir - , 2006, 105-106
Skup
Četvrti hrvatski psihijatrijski kongres - Za boljitak bez stigme
Mjesto i datum
Cavtat, Hrvatska, 04.10.2006. - 08.10.2006
Vrsta sudjelovanja
Poster
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
quetiapin; anoreksija nervoza;
(quetiapin; anorexia nervosa)
Sažetak
Uvod: Quetiapin je atipičan antipsihotik s niskim do srednjim afinitetom za domaminske D1 i D2 receptore, te serotoninske 5-HT1 i 5-HT2 receptore. Uobičajeni dijagnostički kriterij za anoreksiju nervozu (AN) je i poremećaj doživljavanja vlastitog tijela koji je obično bizaran i često ima psihotičnu dimenziju. Kod klasične kliničke slike AN, konvencionalno liječenje često nema učinka i stoga može biti razumno liječiti je antipsihoticima. Metode: Tijekom 6-mjesečnog razdoblja pratili smo 11 bolesnica s potvrđenom dijagnozom AN prema DSM-IV i MKB-10. Bolesnice su bile srednje dobi od 21, 9 godina (raspon 19-27 godina). Pratili smo parametre depresije i anksioznosti upotrebom samoprocjenskih skala BDI, STAI I, STAI II i procjenom skale CGI. Psihotični simptomi ocijenjeni su primjenom skale BPRS. Srednja terapijska doza quetiapina bila je 318, 18 mg (raspon 200-500 mg). Rezultati: Liječenje quetiapinom u navedenim terapijskim dozama rezultiralo je smanjenjem anksioznosti, razdražljivosti i boljom funkcijom sna. Bolesnice su pokazale stabilnije raspoloženje. Opće funkcioniranje i ukupna suradljivost su poboljšani. Značajne su bile razlike u smanjenju depresivnosti, anksioznosti i psihotičnih simptoma. Zaključak: Rezultati istraživanja ukazuju na potrebu kontroliranog, randomiziranog istraživanja na većem uzorku za potvrdu obećavajućih rezultata ovog istraživanja.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Medicinski fakultet, Rijeka
Profili:
Daniela Petrić
(autor)
Mirjana Graovac
(autor)
Tanja Frančišković
(autor)
Đulijano Ljubičić
(autor)