Pregled bibliografske jedinice broj: 40196
Filogeografska analiza jadranskih populacija primorske gušterice Podarcis sicula (Rafinesque-Schmaltz, 1810)
Filogeografska analiza jadranskih populacija primorske gušterice Podarcis sicula (Rafinesque-Schmaltz, 1810), 2000., magistarski rad, Prirodoslovno-matematički, Zagreb
CROSBI ID: 40196 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Filogeografska analiza jadranskih populacija primorske gušterice Podarcis sicula (Rafinesque-Schmaltz, 1810)
(Phylogeography of Adriatic populations of Podarcis sicula (Rafinesque-Schmaltz, 1810))
Autori
Podnar, Martina
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad
Fakultet
Prirodoslovno-matematički
Mjesto
Zagreb
Datum
13.07
Godina
2000
Stranica
93
Mentor
Ugarković, Đurđica
Neposredni voditelj
Tvrtković, Nikola
Ključne riječi
filogeografija; Podarcis; RAPD; PCR-RFLP; gen za citokrom b; nuklearne mitohondrijske sekvence
(phylogeography; Podarcis; RAPD; PCR-RFLP; cytochrome b gene; nuclear mitochondrial sequences)
Sažetak
Filogenetska analiza biranih jadranskih populacija primorske gušterice (Podarcis sicula) provedena na temelju nuklearnih i mitohondrijskih DNA biljega korištenjem metoda RAPD, PCR-RFLP analize mitohondrijskog gena za citokrom b, te određivanju slijeda nukleotida dijela gena za citokrom b, pokazala je postojanje nekoliko skupina populacija. Područje Dubrovnika naseljeno je neovisno od svih ostalih istraživanih područja, a prilikom naseljavanja južnih otoka (Sušac i Velika Palagruža) najvjerojatnije se radilo o dvije neovisne kolonizacije iz različitih izvorišnih populacija iz središnje Italije, međutim zbog nepodudaranja rezultata RAPD i PCR-RFLP analize ostaju otvorene i druge mogućnosti. Jednako to vrijedi i za naseljavanje sjeverne obale Jadrana koja je najvjerojatnije naseljena jedinkama iz sjeveroistočne Italije koje su se dalje kretale prema jugu, iako postoji mogućnost da se na tom području nalaze i potomci južnih populacija koji su tu stigli migracijom prema sjeveru uzduž hrvatske obale. Rezultati ne dopuštaju reviziju taksonomskog statusa pojedinih podvrsta, ali se zbog velikih uočenih razlika u mitohondrijskom haplotipu, prijedlog izjednačavanja podvrste P. s. cazzae s podvrstom P. s. pelagosae ne čini opravdanim. Dokazano je postojanje dviju sekvenci srodnih dijelu gena za citokrom b u genomu primorske gušterice, od kojih je jedna mitohondrijska, a druga najvjerojatnije nuklearna mitohondrijska sekvenca.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Biologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Institut "Ruđer Bošković", Zagreb