Naslov
Socio-prostorna polarizacija u Zagrebu
(Socio-spatial Polarization in Zagreb)

Autori
Prelogović, Vedran

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Prirodoslovno-matematički fakultet, Geografski odsjek

Mjesto
Zagreb

Datum
25.09

Godina
2008

Stranica
254

Mentor
Toskić, Aleksandar

Ključne riječi
socio-prostorna polarizacija; Zagreb; socio-prostorna struktura grada; faktorska analiza
(socio-spatial polarization; Zagreb; urban-social structure; factor analysis)

Sažetak
Predmet istraživanja disertacije je pojava socio-prostorne polarizacije u Zagrebu promatrana s aspekta urbane geografije. Glavni znanstveni zadatak disertacije je testiranje sljedećih hipoteza: 1. u Zagrebu postoje razlike između dijelova grada i skupina stanovništva, 2. u socio-prostornoj strukturi grada odražava se raslojenost društva, 3. promjene nastale u tranzicijskom razdoblju u skladu su s teorijsko-metodološkim ishodištima urbane geografije, 4. transformacija socio-prostorne strukture Zagreba određena je ekonomskim promjenama, tj. prijelazom s planske na tržišno orijentiranu ekonomije i 5. u Zagrebu se mogu izdvojiti prostorno homogeni socio-prostorni polovi. Rezultati istraživanja pokazuju da je zadržan prostorni obrazac iz predtranzicijskog razdoblja. Promjene i rastuće nejednakosti u ekonomskim strukturama, sve veći broj nezaposlenih i tercijarizacija stvaraju sliku socio-prostorne strukture grada u kojemu se socio-ekonomski status stanovništva snizuje od središnjih prema rubnim dijelovima grada. Takav obrazac karakterističan je i za druge postsocijalističke gradove. Prijelaz s planske na tržišnu ekonomiju značajno je utjecao na povećanje razlike u visini prosječnih neto plaća po djelatnostima i stručnoj spremi. Prema ovim pokazateljima ustanovljeno je povećanje razlika kroz čitavo promatrano razdoblje, od sredine 1990-ih do 2006. Upravo se u odstupanjima od prosjeka mogu razabrati počeci značajnije strukturalni promjena unutar socio-ekonomske strukture stanovništva grada, tj. pojava socijalne polarizacije. Navedene promjene u skladu su sa teorijskim ishodištima istraživanja jer su slični procesi ustanovljeni i u drugim europskim gradovima, a osobito u post-socijalističkim zemljama. Stambeni prostor grada manje-više se poklapa sa socio-ekonomskim statusom, a to znači da se kvaliteta izražena prosječnom veličinom, brojem soba po osobi i opremljenošću uglavnom smanjuje od središta prema periferiji. Faktorskom analizom potvrđeno je postojanje tri faktora, koji objašnjavaju socio-prostornu strukturu grada: socio-ekonomski, radni i obiteljski.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA