Naslov
Genetički pogled na teorije starenja
(Genetic view on aging theories)

Autori
Ostojić, Saša ; Pereza, Nina

Izvornik
Medicina (0025-7729) 42 (2006), 1; 4-14

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, pregledni rad, znanstveni

Ključne riječi
teorije starenja; slobodni radikali kisika; inzulinski/IGF-I signalni put; geni starenja; replikativno starenje; hormonska regulacija
(aging theories; free oxygen radicals; insulin/IGF-I signal pathway; longevity genes; replicative aging; hormonal regulation)

Sažetak
Starenje je univerzalan biološki proces obilježen nepovratnim promjenama fizioloških funkcija cijeloga organizma. Posljedica je međudjelovanja gena i okolišnih čimbenika, odnosno životnoga stila. Više je od 300 teorija zasnovanih na istraživanjima složenih mehanizama kontrole i regulacije starenja u mnogobrojnih vrsta. S obzirom na to da nema jedinstvene sistematizacije, u ovome smo ih radu uvjetno podijelili na programirane i neprogramirane teorije starenja koje se međusobno neizbježno isprepliću. Neprogramirane teorije ili “ teorije nakupljanja pogrešaka” , koje uključuju teorije nakupljanja somatskih mutacija, djelovanje slobodnih radikala kisika i ograničena unosa kalorija, određuju starenje kao kumulativno nakupljanje oštećenja. Protijekom vremena dolazi do gubitka ravnoteže između oštećenja i sustava popravka na molekularnoj i staničnoj razini, što postupno uzrokuje patološke promjene i smrt. Programirane teorije koje uključuju gensku teoriju, hormonalnu teoriju i teoriju replikativna starenja, pretpostavljaju da starenje - kao prirodni nastavak rasta i razvoja - reguliraju geni odgovorni za održavanje homeostaze i aktiviranje obrambenih mehanizama, uključeni u živ~ani, endokrini i imunosni sustav. Iako “ geni starenja” za sada nisu pronađeni, većina je teorija izravno ili posredno povezana s promjenama gena, ili posljedicama koje na njih ostavljaju okoliš i/ili životni stil. Cilj je ovoga preglednoga rada prikazati najzastupljenije teorije o starenju, uz genetički pogled zasnovan na istraživanjima gena koji utječu na metabolizam, stanično disanje, proizvodnju energije, stabilnost genoma, duljinu telomera, te kontrolu staničnoga ciklusa. U pojedinih vrsta modifikacija tih gena može produljiti životni vijek, što uz učinak kumulativnih oštećenja ukazuje na mogućnost postojanja programirana “ biološkoga sata” .

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA